Ante Gavranović
Turistička sezona 2024. je, prema svim pokazateljima, uspješno završena. O tome svjedoči porasli broj dolazaka stranih turista, povećani broj noćenja, a vjerojatno i izdašniji prihodi od turizma. Ipak, ljudi koji doživljavaju turizam kao neosporno važnu komponentu života (osobito u primorskim dijelovima Hrvatske) i sve važniji segment gospodarstva, sa zabrinutošću gledaju na određena nepovoljna kretanja koja bi mogla imati vrlo ozbiljne reperkusije na budućnost turizma u nas. Svakako, tu na prvo mjesto dolazi sezonalnost. Unatoč ozbiljnim naporima HTZ-a, Ministarstva turizma i sporta, regionalnih i lokalnih turističkih zajednica Hrvatska je i dalja zemlja (u EU) s najvećim sezonskim varijacijama odnosno oscilacijama u mjesecima.
Turističke rezultate započinjemo pratiti na drukčiji način. Sve nam je važniji postotak popunjenosti elitnih destinacija u hotelima, ukupna iskorištenost hotelskih i drugih komercijalnih i nekomercijalnih smještajnih kapaciteta, prosječna dnevna potrošnja izvan pansionske potrošnje, duljina boravka u zemlji, povezanost turističkih kapaciteta s domaćim proizvođačima. Analiza tih pokazatelja nam, nažalost, ne pruža lijepu sliku. To se napose odnosi na iskorištenost svih smještajnih kapaciteta.
„Sada je pred nama razdoblje značajnih izazova da još konkretnije upravljamo turističkim procesima i da Hrvatska ostane na vrhuncu i konkurentna, i da bude zemlja koju će sve više ljudi percipirati za cjelogodišnji turizam. Više ne pratimo turistički promet kao rezultat turističkog uspjeha. Nekad je potrebno dati takve poruke da ljudi shvate da prelazimo u novu eru. Iza nas je era rasta koja je dominirala zadnjih 25 godina. Sada smo došli u situaciju gdje iz ere rasta prelazimo u eru održavanja uspjeha - istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina na Danima hrvatskog turizma.
Ako je suditi po podacima (objavljenim u Večernjem listu 28. prosinca 2024.), Hrvatska u turizmu ima trenutačno dva milijuna kreveta, od čega 1,4 milijuna u stambenim zonama Istovremeno, u hotelima je samo 181.500 kreveta. Konzultantica dr. Sanja Čižmar ističe da oni čine samo 9,3 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, što je najmanji udio na Mediteranu. Ove je godine, na primjer, iskorištenost kreveta u hotelima (razdoblje 1. siječnja do 1. prosinca) bilo samo 41 posto, u komercijalnom privatnom smještaju samo 17 posto, a u nekomercijalnom smještaju mizernih pet posto. Preračunato u dane korištenja, dr. Čižmar naglašava da su nam hoteli bili puni 137 dana, privatni smještaj 59 dana, a nekomercijalni smještaj samo 16 dana.
Dodajmo tome i velike razlike u prosječnoj dnevnoj potrošnji. Najnoviji podaci istraživanja Instituta za turizam (TOMAS) pokazuju da prosječni dnevni izdatci turista u hotelima iznose 194,6 eura i da su 40 posto veći od dnevnih izdataka u privatnom smještaju. To pokazuje da Hrvatska ima nerazmjerno velik broj smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, a premalo u hotelima. Postavlja se realno pitanje: kuda vodi takva turistička politika? Koristimo li dovoljno i racionalno postojeće resurse, što se evidentira kroz prihode? Ili, na uhodanoj „špranci“ masovnog turizma gubimo znatna sredstva, jer ne znamo kapitalizirati blagodati koje nosi sa sobom turizam?
Činjenica je da u hotelima i aparthotelima imamo manje raspoloživih smještajnih mogućnosti nego prije deset godina (127.363 prema 135.322 postelje). (V. Turizam u brojkama 2023). Udio ponude hotela opada. Međutim, broj postelja u domaćinstvima porastao je na 789.829 i u ukupnoj ponudi čini 62,2 posto. Najnoviji podatci Hrvatske narodne banke čak upućuju na pad prihoda od turizma u posljednje dvije godine. Cijene su od 2022. naglo porasle, za gotovo 50 posto. U isto vrijeme u konkurentnim zemljama porasle su za oko 20 posto. “Sve te zemlje, osim jedne, pretekle su nas u pogledu povratka turista. A i realna potrošnja i dohodak padaju iz kvartala u kvartal”, ističe guverner HNB.
Dakle, mi smo od 2015. do danas na tržište stavili 214.401 novih ležajeva u domaćinstvima. Samo od 2023. godine do danas smo stavili na tržište preko 46 tisuća novih ležajeva. Nemamo podatke o kategorizaciji ležajeva u privatnom sektoru. Podatci eVisitora pokazuju da broj gostiju u toj kategoriji i turista općenito raste, ali puno sporije u odnosu na tu hiperinflaciju ponude. Podrobniji podatci govore da je ove godine oko 40 posto ponuđenih kapaciteta u domeni privatnog smještaja ostalo nepopunjeno. To turizmu u nas daje novu, na neki način nepovoljnu dimenziju.
Studija Ekonomskog instituta Zagreb analizirala je pred nekoliko godina stanje od 2012. do 2021. godine. Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom pa se povećava koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica. Najranjivije su lokalne jedinice Zadarske županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije.
Isto tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju značajno povećao u velikoj većini lokalnih jedinica, dok se udio smještaja u hotelima, hostelima i kampovima smanjuje. Najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitsko-dalmatinska županija koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima. Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija najranjivije su jedinice lokalne samouprave na turističku aktivnost, s obzirom na broj noćenja po glavi stanovnika, najizraženiju sezonalnost turizma i strukturu smještaja s najvećim udjelom privatnog, dok je najmanje ranjiva Istarska županija.
"U mjerenju ranjivosti pojedine jedinice, tj. destinacija koristili smo indeks koncentracije turizma prema intenzitetu turističke potražnje, koji je najizraženiji u primorskim županijama. Tako je najveći u Istri, 7,3, zatim u Zadarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, 5,7 odnosno 5,6, dok je najveći porast koncentriranosti turizma od 1.4 indeksna boda zabilježen u Zadarskoj županiji”, kazala je svojedobno voditeljica istraživanja sa EIZ-a Maruška Vizek. Nažalost, slika se nije promijenila, Štoviše, ona je iz godine u godinu na neki način čak i nepovoljnija.
Apartmanizacija, kojoj se ne sagledava kraj, ozbiljno ugrožava naš imidž i prijeti da „režemo granu na kojoj sjedimo“. Istodobno, pokazatelji potvrđuju da se nismo puno pomakli u pogledu kvalitetnije ponude, napose u hotelima, što baca sasvim drukčiju sliku na stvarnu uspješnost turizma. Puno se očekuje od ozbiljnije primjene Zakona o turizmu i novih zakonskih odredbi koje su stupile na snagu s 1. siječnja 2025. Cilj novih zakona je jasan: poticati održivost turizma u svim segmentima, obuzdavanje zastrašujuće apartmanizacije i, svakako, uvođenje više reda u izgradnji i sveukupnom raspolaganju prostorom.
Bilo bi opasno ako nositelji turističkih aktivnosti ne prihvate nove poglede na razvoj, najčešće zbog pogodovanja mještanima koji (ipak) kroz turizam ostvaruju određene prihode i predstavljaju gro biračkog tijela. Ostajanje na sadašnjim pozicijama nosi sa sobom nove, dugoročne teškoće. Jerko Sladoljev, turistički djelatnik s bogatim iskustvom, pripomenut će da je iskorištenost smještajnih kapaciteta u posljednjim godinama bivše države bila bolja, usput naglašavajući kako rak-rana hrvatskog turizma ostaje sezonska ranjivost. Time svima postavlja ujedno i pitanje: Koliko smo stvarno uspješni u turizmu?
