Ante Gavranović
Svake se godine, još u vrijeme bivše zajednice, u nas razvija u medijima, a i izvan njih, rasprava o potrebi nastupa Hrvatske na svjetskim turističkim sajmovima. Mnogi su čak skloni omalovažiti napore (i rezultate) koji se postižu tim nastupima. Analize pokazuju kako je najčešće (ipak) riječ o nepoznavanju suštine stvari i nedovoljnoj spoznaji sajmova kao jednog od najuspješnijih medija u komunikaciji s publikom. Hrvatska turistička zajednica, organizator naših nastupa na turističkim sajmovima, pokušava (vrlo uspješno) tim nastupima osiguravati rast imidža, jačanje identiteta Hrvatske kao receptivne turističke zemlje.
Pouzdani barometri
ITB Berlin 2024, najveća svjetska smotra turističke ponude, već godinama služi kao vrlo pouzdan barometar godišnjih i dugoročnijih usmjerenja čitave turističke branše, posebice kad je riječ o kretanju njemačkih turista. Ovogodišnji sajam pokazao je da se globalna turistička industrija ne samo oporavila, već je u mnogim segmentima nadmašila razine iz 2019. godine. Glavni trendovi uključuju snažan rast privatnog smještaja, široku primjenu umjetne inteligencije (AI) u planiranju putovanja i nejednak oporavak različitih regija.
Neizostavni nastupi na sajmovima turizma u Berlinu, Muenchenu, Londonu, Duesseldorfu, Milanu, Beču i Salzburgu
Postavlja se s pravom pitanje: zašto su sajmovi toliko važni? Kakve koristi, kakav je odnos troškova i koristi uspostavljen nastupom na sajamskim priredbama? Valoriziramo li uopće nastupe na svjetskim turističkim sajmovima? I najvažnije, prenosimo li iskustva iz drugih emitivnih zemalja k nama?
Odgovori na to pitanje mogli bi se svesti na po(r)uku kako su sajmovi, uza sve svoje slabosti, ipak najkompletniji medij i oblik komunikacije s relativno širokim slojevima potencijalne klijentele. Niti jedan drugi oblik komunikacije s ljudima ne pruža sve mogućnosti koje daju nastupi na sajmovima, i to je jedini medij u ukupnom marketing-miksu koji udovoljava svim osjetilima: vidjeti, čuti, opipati, oslušnuti i onjušiti (atmosferu, miris kuhinje ili nešto slično). Oni služe i kao dosta pouzdani barometri budućih kretanja. Tu dimenziju sajmova nitko i ništa ne može potpuno zamijeniti (ili barem u tome dosad nije uspio), bez obzira na sve veći prodor telekomunikacija i novih medija ili novijih oblika turističke promocije. Činjenica je da moraš biti prisutan, viđen, jer se u moru informacija inače gubi specifična osobnost zemlje, regije ili određene destinacije.
Od svog osnutka HTZ nastupa na ključnim sajmovima u inozemstvu. Do 2007. godine HTZ je nastupao na velikom broju sajmova (2007. na 108 sajmova u inozemstvu), a nakon toga počinje padati broj sajamskih nastupa, tako da u posljednje vrijeme HTZ nastupa na oko 25 sajmova. Otvoreno je pitanje da li je taj broj adekvatan potražnji. Na primjeru Njemačke vidimo da je domet turističkih sajmova geografski sužen na relativno manje udaljenosti.
Činjenica je da svaki nastup hrvatskoga turizma u zemlji ili inozemstvu mora biti osmišljen i strateški opredijeljen. Mora se znati cilj i namjenu nastupa na odgovarajućoj priredbi, pa ga onda odgovarajućoj ciljnoj skupini potpuno i do kraja prilagoditi. Takva nastupna diferencijacija, iako sve više prisutna u nastupima HTZ-a, ipak još uvijek nije provedena do kraja.
Pokazalo se da su upravo manji, regionalni ili lokalni sajmovi, posebno značajni za pristup potencijalnim turističkim putnicima. Analize udruge AUMA (Njemačka udruga sajmova), naime, pokazuju da je promjer kretanja stanovnika izrazito uzak i da rijetko koji posjetitelj sajmova dolazi s udaljenosti od 100 kilometara. Čak i na ITB, najvećoj svjetskoj smotri turističkoga gospodarstva, samo 26 posto dolazi iz većih udaljenosti.
Na turističkom sajmu u Muenchenu, za nas izrazito važnoj sajamskoj priredbi (Bavarci čine najveći dio njemačkih turista koji posjećuju Hrvatsku), to vrijedi samo za 20 posto posjetitelja.
Sajmovi se obično promatraju isključivo kroz prizmu gospodarske manifestacije koja okuplja ljude i približava ponudu i potražnju. Manje je zapaženo da sajamska industrija danas 'vrti' silne milijarde dolara ili eura, od kojih samo jedna desetina otpada na prihode sajamskih organizatora. Sve ostalo odlazi u – turizam: hotelski smještaj, gastronomske usluge, promet, suveniri i trgovina, da nabrojimo samo one najvažnije stavke. U tom smislu su sajmova 'zlatna koka' i mnogi svoj imidž, gospodarski i turistički, grade upravo na snažnim sajmovima.
Pouke iz Berlina
Ključna otkrića sa sajma ITB Berlin 2024 odnose se na povratak i rast turizma: Turistička industrija 2023. godine nadmašila je razine iz 2019., ali je velik dio tog rasta posljedica povećanja cijena, a ne broja putnika. Projekcije za 2024. i 2025. pokazuju da će globalni prihodi od turizma premašiti dva trilijuna dolara.
Rast primjene AI-a: Umjetna inteligencija postaje ključna u personaliziranju putničkih iskustava, s velikim rastom korištenja AI alata za planiranje putovanja, posebno u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.
Europa ostaje vodeća destinacija: U 2023. godini Europa je imala 700,4 milijuna međunarodnih dolazaka, pri čemu su južne mediteranske destinacije već premašile broj dolazaka iz 2019. Albanija je zabilježila najveći rast turizma s povećanjem od 49%.
ITB je potvrdio da je Hrvatska u pozitivnom trendu: Hrvatska je na ITB-u imala jak nastup, uz pozitivne najave iz njemačkog tržišta. Buking iz Njemačke krenuo je ranije nego prošle godine, a Hrvatska je četvrta najtraženija destinacija među njemačkim turistima. Cilj je jačanje cjelogodišnjeg i održivog turizma.
Osim toga, ITB Berlin naglasio je važnost ekološke održivosti u turizmu te potrebu za financiranjem zelenih inicijativa kako bi industrija smanjila svoj utjecaj na klimatske promjene. Sve u svemu, sajam je pokazao optimizam u turističkoj industriji, ali i potrebu za prilagodbom novim trendovima i tehnologijama.
Pitanje je jesu li brojni hrvatski turistički djelatnici shvatili pouke i poruke, jer o njihovoj implementaciji leži i dio budućnosti hrvatske turističke ponude.
