Ali muzejski djelatnici su iznimno aktivni, pa kad je riječ o novoj zbirci koja je osnovana Odlukom Stručnog vijeća na sjednici održanoj 9. ožujka ona sadrži građu koju je akademik Žganec 1968. darovao Muzeju. Janja Kovač,
kustosica etnografskih zbirki ističe da se radi se o sljedećim skupinama predmeta:rukopisne bilješke s terena i njihovi uređeni zapisi ispisani na pisaćoj mašini uz rukom ucrtan notni zapis;objavljene knjige i separati iz inozemnih publikacija; rukopisne pjesmarice stanovnika Međimurja;novinski izresci o radu Vinka Žganca, događanjima povezanima s međimurskom popevkom iz tadašnjeg dnevnog tiska;građa povezana s narodnom operom „Dorica pleše“ (plakat za premijeru, libreto, recenzije u dnevnom tisku).
- Od 2017. godina ova se građa sustavno pregledavala, inventirala i digitalizirala koliko je to u mogućnosti s postojećom opremom i osobljem u MMČ-u. Do danas je obrađeno oko 250 predmeta, dok je ukupan broj predmeta znatno veći. Kroz 2020. godinu će se digitalizirati sva građa u zbirci zahvaljujući projektu digitalizacije koji financijski podupire Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.U budućnosti je predviđeno i proširenje zbirke donacijama iz privatnih ostavština, sakupljanjem predmeta na terenu te praćenjem manifestacija usko vezanih uz izvođenje popijevki.
Vinko Žganec (Vratišinec 1890. – Zagreb 1976.) najznačajniji je hrvatski etnomuzikolog 20. stoljeća. Žganec je rođeni Međimurec te je cijelog svog života ostao duboko vezan za rodni kraj i njegovu glazbenu tradiciju. Njegov rad na sakupljanju, obradi, istraživanju i objavi međimurskih popevki od neprocjenjivog je značaja za Međimurje. Od 2018. godine kada je međimurska popevka upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva koju vodi UNESCO ona je postala i baštinom svijeta. Upis na listu donio je veliko priznanje popevki, ali i obavezu svim potpisnicima kandidature (među kojima je i MMČ) da je prenose i populariziraju. Osnivanje zasebne zbirke koja nosi ime Vinka Žganca korak je u tom smjeru - ističe kustosica.
