Točno 18. travnja, na 150. obljetnicu rođenja jedne od najznačajnijih hrvatskih spisateljica za djecu, Ivane Brlić Mažuranić, u kazalištu Trešnja premijerno se izvodi predstava 'Čudnovate zgode šegrta Hlapića', koja je nastala prema jednom od njezinih najvažnijih djela, ujedno i prvom hrvatskom romanu za djecu, a režiju potpisuje Helena Petković, prema dramatizaciji Vedrane Vrhovnik.
'Čudnovate zgode šegrta Hlapića' prije svega donose priču, na sreću svima dobro znanu, o neobičnoj dobroti i nesebičnosti jednog dječaka, koji bježeći od svog okrutnog Majstora Mrkonje doživljava najrazličitije avanture i sreće najrazličitije ljude kojima pomaže da se izbore s nevoljama u kojima se nalaze te pritom stalno proizvodi nove krugove dobrote i ljubavi. Spisateljica neobične topline i talenta, Ivana Brlić Mažuranić, koja ni sama nije imala jednostavnu sudbinu, prati šegrta Hlapića koji odlazi u svijet kako bi razgazio čizmice koje su kupcu bile pretijesne te u oproštajnom pismu koje ostavlja svojoj Majstorici obećava da će svima pomagati onako kako je ona pomagala njemu. Pristup jednom od najpoznatijih djela spisateljice čiju obljetnicu ipak mnogi obilježavaju (od Vijenca, dvotjednika za kulturu, preko Kuće Brlić do Zadra i mnogih drugih) zapravo je u adaptaciji kazališta Trešnja vrlo neobičan i zanimljiv. Priča o vedrom i snalažljivom i ponajviše dobrom dječaku Hlapiću je ispričana iz perspektive njegovog najboljeg prijatelja psa Bundaša, a situacije su riješene različitim kazališnim sredstvima. Tako se npr. zločesti Crni čovjek u početku pojavljuje kao sjena, guske koje je dječak Marko izgubio glasaju se kroz flautu i klarinet koje sviraju glumci iz ansambla, djevojčica Gita koristi se trikovima koje je naučila u cirkusu, Kosac, težaci i Grgina majka donose svoj blues hit. Sve je lepršavo i zabavno, a prati osnovnu poruku i želju autrice koja nije bez razloga bila dva puta nominirana za Nobelovu nagradu za knjievnost. U ovom slučaju redateljica Helena Petković spojila je poetičnost romana Ivane Brlić Mažuranić sa suvremenijim elementima kazališnog jezika: scenografiju izrađenu od prirodnih materijala s projekcijama i sjenama na platnu, zvučne efekte koji podsjećaju na crtane filmove s glazbom uživo izvedenom na akustičnim instrumentima ... Dakle, ona koristi različite stilove koje sve odgovaraju kazalištu za djecu, ali svakako i odraslima.
Vrijedi citirati redateljicu koja je u povodu premijere i rada na predstavi u Trešnji rekla: „Mislim da treba čitati i gledati Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Od Hlapića se može naučiti štošta; živimo u vremenu egoizma i često se čini da su nagrađeni uvijek i samo bahati, bezobrazni i sebični pojedinci. U takvim okolnostima, lako se odati očaju i frustraciji, a Hlapićev optimizam može nas potaknuti na promjenu perspektive: što se događa ako svaku situaciju pokušamo okrenuti tako da u njoj vidimo dobro? Što ako iz svake nevolje pokušamo nešto naučiti? Što ako se suprotstavimo zlu i usmjerimo na tuđu, umjesto na vlastitu dobrobit u svakodnevnim situacijama? Dobro se kod Hlapića širi u koncentričnim krugovima i vrati na kraju i onome koji je lanac započeo - možda tako može biti i u životu, vrijedi barem pokušati.“ - poručila je redateljica Helena Petković. Lijepo je saznati i iz ove predstave i od tako sjajne spisateljice, koja nas je podarila predivnim i uvijek poučnim pričama, kako nas Hlapić u vremenu egoizma podsjeća da misleći na dobrobit drugih možemo potaknuti u drugima pozitivnu promjenu. Pa nam je zaključiti kako optimističan i otvoren pogled na život donosi pozitivan ishod u svim avanturama koje nam se kroz život mogu dogoditi. Da, dobro je činiti dobro i oduprijeti se zlu – sigurno će ta poruka ostati dugo u sjećanju (malih i velikih) gledatelja na premijeri, ali i na kasnijim izvedbama u kazalištu Trešnja 19., 20., 21., 26., 27. i 28. travnja ove 2024. godine. Valja spomenut ansambl predstave namijenjene djeci od 5 godina na više: u ulozi Hlapića nastupa Luka Bulović, Silvio Mumelaš kao pas Bundaš, u ulozi Majstora i Majstorice su Krunoslav Klabučar i Ivana Bakarić, Karla Brbić kao Gita, u ulozi Crnog čovjeka je Radovan Ruždjak, Paško Vukasović kao Grga, a u ostalim ulogama su Kruno Bakota, Aleksandra Naumov, Dubravka Lelas i Hrvoje Barišić. Predstavu je režirala, kako je već rečeno, Helena Petković, autorica dramatizacije je Vedrana Vrhovnik, scenografiju je osmislila Vesna Režić, kostime Tea Bašić Erceg, svjetlo oblikuje Vesna Kolarec, autor glazbe je Damir Šimunović, scenski pokret je osmislila Matea Bilosnić, animacije i projekcije Nikolina Kuzmić, rekvizitu je izradio Miro Gik, autor fotografija i trailera je Bojan-Haron Markičević, a plakata Kuna zlatica.
Foto: Kazalište Trešnja
