In Memoriam - Vladimir Gerić (Zagreb, 4. ožujka 1928. - 14. srpnja 2024.)

In Memoriam - Vladimir Gerić (Zagreb, 4. ožujka 1928. - 14. srpnja 2024.)
S velikom tugom javljamo da nas je napustio dugogodišnji suradnik varaždinskog kazališta, velik redatelj i prevoditelj Vladimir Gerić. Varaždinska publika najviše ga pamti po režiji komedije BOGI IVAČ s Ljubomirom Kerekešom u naslovnoj ulozi, a koju je prema njegovom prijevodu kajkavizirao Tomislav Lipljin. Predstava je doživjela više od 300 izvedbi. Vladimir Gerić ujedno je jedan od najzaslužnijih umjetnika za povratak kajkavskog jezika na pozornicu HNK Varaždin - Objavilo je u povodu nedavne smrti Vladimira Gerića, varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište.

Veliki kazališni redatelj Vladimir Gerić je tijekom gotovo sedamdeset godina umjetničkoga rada bio prisutan u gotovo svim zagrebačkim kazalištima od HNK-a, preko Gavelle, Komedije, Teatra &TD, Satiričnog kazališta Jazavac, današnjega Kerempuha, Trešnje i Družine Histriondok u varaždinskom kazalištu devedesetih godina 20. stoljeća oživljava kajkavštinu na pozornici. Režirao je i u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Dubrovniku i Splitu.  

U HNK postavio je Krležine drame U agoniji i Gospodu Glembajeve, Labicheov Slamnati šešir kao i Novoselov Interregnum. Najznačajnije redateljske domete postignuo je u Teatru &TD režirajući nekonvencionalno, često i na granici eksperimenta, Šoljanove drame Brdo, Galilejevo uzašašće i Dioklecijanovu palaču, Handkeova Kaspara (Nagrada MESS-a 1970), Büchnerova Woyzecka i Priču o vojniku I. F. Stravinskog. Režirao je i u drugim zagrebačkim kazalištima (Satirično kazalište »Jazavac« tj. »Kerempuh«, Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija«, Zagrebačko dramsko kazalište »Gavella«, Teatar u gostima) te u Osijeku, Rijeci, Dubrovniku, Splitu, Subotici, Zenici, Mostaru i Mariboru.

 Postavio je više radijskih i TV-drama (TV-serija po A. Cesarcu Zlatni mladić, po Pirandellu Ta dobra duša). — Ugled je stekao i prevoditeljskom djelatnošću. Poštujući stilske posebnosti izvornika, no nadahnut i osobnim kazališnim iskustvom, prevodio je s engleskoga (Shakespeare, H. Pinter), ruskoga (M. A. Bulgakov, I. S. Turgenjev, N. V. Gogolj, A. S. Gribojedov, A. P. Čehov), francuskoga (Molière, G. Feydeau, E. Labiche), njemačkoga (F. Kafka) i slovenskoga (S. Grum, I. Cankar, A. T. Linhart). Prijevode je objavio i u knjigama: Veslač (izbor pjesama Baudelairea, Rimbauda, Mallarméa, Valéryja, Zagreb 1956), Molière, Mizantrop (Zagreb 1961), I. S. Turgenjev, Mjesec dana na selu (Zagreb 1963), V. Nabokov, Pnin (Rijeka 1971), F. M. Dostojevski, Zapisi iz mrtvog doma (Zagreb 1976), É. Ajar, Pseudo (Zagreb 1978), J. Kosinski, Igra strasti i Obojena ptica (Zagreb 1981), D. Harms, Knjiga (Osijek 1983), Marie Cardinal, Riječi da se kaže (Zagreb 1985), S. Conran, Čipka (Zagreb 1987). God. 1978–80. bio predsjednik Društva hrvatskih književnih prevoditelja.
 Usporedno s radom u kazalištu bavio se književnim prevođenjem s engleskog, francuskog, ruskog, slovenskog, njemačkog, poljskog, češkog, makedonskog i letonskog jezika. Njegovi se prijevodi izvode na mnogim hrvatskim pozornicama, a posebno se ističu prijevodi Shakespearea, Molièrea, Racinea i Čehova. Rodio se 4. ožujka 1928. u Zagrebu, gdje je studirao jugoslavenske književnosti, ruski i francuski jezik, a nakon toga i kazališnu režiju. U studentskim danima bio je jedan od utemeljitelja Maloga dramskoga studija na Trešnjevci.
Dobitnik je ordena Reda Matice hrvatske i niza nagrada među kojima su nagrade za životno djelo Hrvatskog društva dramskih umjetnika, nagrada Vladimir Nazor za životno djelo na području dramske umjetnosti, nagrada za životno djelo Društva hrvatskih književnih prevodilaca te nagrada za životno djelo Iso Velikanović Ministarstva kulture za područje književnoga prevođenja.
 

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uputila je obitelji izraze sućuti u ime Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija i svoje osobno u povodu odlaska jednog od najuglednijih hrvatskih prevoditelja i kazališnih redatelja, gospodina Vladimira Gerića.

„Svojim dugogodišnjim radom u zagrebačkim i varaždinskom kazalištu i jedinstvenim prevoditeljskim opusom, Vladimir Gerić je zadužio  hrvatsku kulturu. Nezaboravne su njegove kultne predstave koje je režirao u zagrebačkim kazalištima donoseći hrvatskom glumištu suvremene dramske tekstove, jednako kao i nova čitanja klasika. Publici su u posebnom pamćenju ostali neki od naslova od Handkeova „Kaspara" i Šoljanovih „Brda" i „Galilejeva uzašašće", preko Krležinih „Gospode Glembajevih", „U agoniji" i „Kraljeva", do Labicheova „Slamnatog šešira", Feydeauove „Bube u uhu", Čehovljeva „Ujaka Vanje" i Camusova „Nesporazuma".

Tijekom gotovo sedam desetljeća svoje plodne i bogate karijere, svojim je režijama obogatio gotovo sva zagrebačka kazališta od Hrvatskog narodnog kazališta i Gavelle, preko Komedije i Teatra &TD, do Satiričnog kazališta Kerempuh, Trešnje i Družine Histrion. Zahvaljujući visoko profesionalnom radu i darovitosti, pozivan je i bio rado viđen redateljski gost i u ostalim hrvatskim kazalištima, od Varaždina i Osijeka, preko Rijeke do Splita i Dubrovnika.

Uz sjajnu redateljsku karijeru, Vladimir Gerić ostavio nam je i dragocjen prevoditeljski opus poliglotske vrsnoće, prevodeći književna djela s engleskog, francuskog, ruskog, slovenskog, njemačkog, poljskog, češkog, makedonskog i letonskog jezika. U antologiji hrvatskog glumišta Vladimir Gerić će posebno biti upisan zahvaljujući oživljavanju i njegovanju kajkavskog dijalekta, ponajprije u varaždinskom, a kasnije i u drugim kazalištima. Nezaboravne su tako Shakespeareova komedija „Puno larme a za ništ" (Mnogo vike ni za što), kao i Držićeva „Novela od Stanca“ pod naslovom „Spelancija od Stanca".

Zasluženo je za života nagrađen najvišim državnim priznanjima i odlikovanjima, posebno ističemo nagrade za životno djelo Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Društva hrvatskih književnih prevodilaca, kao i nagrade „Vladimir Nazor“ i „Iso Velikanović“ Ministarstva kulture i medija."

 

 
 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.