Tribina “Pjesnički buket za Vesnu Parun” održana je uz 100. obljetnicu rođenja pjesnikinje u Društvu hrvatskih književnika (DHK) održana je u srijedu, 30. ožujka na stoti rođendan velike hrvatske pjesnikinje.
Tribinu pod nazivom je otvorio predsjednik Društva Zlatko Krilić rekavši da je riječ o istinskoj književnoj zvijezdi koja nikada nije uživala status književne zvijezde ili zvijezde uopće. “To govori o nama. Vesna Parun, kao istinska zvijezda, cijeli je život balansirala na rubu egzistencije, sanjareći o životnom prostoru koji će imati ‘čak’ i grijanje, i biti malo bliže srcu grada. Znamo da joj se taj san nije ostvario”, kazao je Krilić.
Njena je primarna cjeloživotna preokupacija bila grozničava potraga za ljubavlju, a ni ta joj se čežnja, izuzev kratkih sretnih intermezza, nije ostvarila. No, ostvarila se u cijelosti u njezinu književnu stvaralaštvu, ponajviše u poeziji, gdje je “emotivno osviještena, pa zato čvrsta i slobodna, bila izvor divnih stihova”.
Vesna Parun jedna je od najvećih hrvatskih pjesnikinja. Rođena je na otoku Zlarinu 10. travnja 1922., a umrla u Stubičkim toplicama 25. listopada 2010., u 88. godini. Školovala se na Visu, gdje je završila osnovnu školu, te dalje u Šibeniku i Splitu, gdje je pohađala srednju školu. U jesen 1940. upisala je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali ga nije završila. Pisanjem se počela baviti još u djetinjstvu, objavivši 1932. godine u dobi od samo deset godina svoju prvu pjesmu, “Pramaljeće”. Živjela je od književnog rada te radila kao prevoditeljica sa slovenskog, bugarskog i francuskog jezika. Objavljeno joj je preko 60 knjiga poezije i proze te su uprizorena četiri njezina dramska djela.
Za svoju je književnost dobila mnogobrojne nagrade i priznanja, među kojima godišnju te Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, Nagradu Grigor Vitez, Maslinov vijenac i titulu poeta oliveatus, Nagradu Tin Ujević, te 2010. godine Europsku književnu nagradu. Okupljeni na tribini s toplom su se naklonošću, iz osobnog i profesionalnog iskustva, prisjetili života i stvaralaštva te velike i nedovoljno za života cijenjene pjesnikinje, a njezin prijatelj novinar Denis Derk, autor knjige “Posljednja volja Vesne Parun”, podsjetio je na riječi Ante Stamaća na komemoraciji nakon njezine smrti, koji je rekao da je Vesna Parun bila legitimni nasljednik Tina Ujevića.
Na tribini su poeziju Vesne Parun čitali dramski umjetnici Anja Šovagović-Despot, Jelena Perčin i Joško Ševo. (Hina)
