Godine 1997., na 30. obljetnicu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, donesena je saborska odluka o proglašenju Spomen-tjedna Dani hrvatskoga jezika koji se i ove godine obilježava od 11. do 17. ožujka, u tjednu kada se sastavljala i potpisivala Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Obilježavajući te znamenite dane, Časopis Jezik već 19 godina u te dane priopćava javnosti riječi koje su izabrane kao najbolje na natječaju za novu hrvatsku riječ. Natječaj provodi časopis Jezik pod moralnim i materijalnim pokroviteljstvom Zaklade „Dr. Ivan Šreter“.
Evo što o čovjeku čije ime nosi nagrada te o načinu izbora riječi na natječaju za novu hravatsku riječ kaže prof. dr. sc. Sanda Ham, redovita profesorica na Osjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku, glavna urednica časopisa Jezik, osoba koja je na čelu povjerenstva za rečenu nagradu, naša sugovornica za ovu poticajnu temu koja izaziva prijepore, ali i zanimanje te - primjenjivanje:
„ Dr. Ivan Šreter, rođeni pakračanin, žrtva je jugoslavenskoga glavosijeka. Najprije je zbog upotrebe riječî umirovljeni časnik (umjesto penzionisani oficir) smijenjen s mjesta voditelja bolničkoga odjela u lipičkoj bolnici, potom je optužen da vrijeđao i omalovažavao „socijalističke patriotske i nacionalne osjećaje građana.“ Bez obzira na činjenicu da je upotrijebio dvije hrvatske riječi, Šreter je osuđen 20. siječnja 1987. na kaznu zatvora od pedeset dana. Time je postao jedan od hrvatskih jezičnih mučenika – pridružio se Hrvatima koji su suđeni zbog hrvatskoga jezika.
Zatvorska kazna očito nije zadovoljila velikosrpski apetit, Srbi su 18. kolovoza 1991. oteli dr. Šretera, zatočili ga, mučili i ubili. Tijelo još nije pronađeno. Slavko Degoricija 2008. u svojoj knjizi Nije bilo uzalud piše o razmjeni zarobljenika na pakračkom području 1991.: - “ Nije od toga prošlo nekoliko dana, doznajem od predstavnika UNPROFOR-a, da je Šreter mrtav, likvidiran, već više od mjesec dana. Doznajem i to da ga Srbi nisu koristili niti jednog trenutka kao liječnika, već su ga od prvog dana uhićenja premlaćivali, i to tako žestoko da su mu, među ostalim, polomili ruke...“
Šreterovi su prijatelji osnovu Zakladu „Dr. Ivan Šreter“ i priklonili se Jezikovu natječaju, tako da nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ nosi ime dr. Šretera, a pokrovitelj joj je Šreterova zaklada.
Nove hrvatske riječi su zamjene za nepotrebne tuđice, a zanimljive su i poticajne
Jezikov natječaj traje od 1993. godine, ali od 2006. nagrada nosi Šreterovo ime, novčana je i svečano se javno dodjeljuje u Pakracu ili Lipiku uz sudjelovanje gradonačelnika obaju gradova, lipičke bolnice i brojnih gostiju iz Pakraca, Lipika, Zagreba i Osijeka. Pobjedničke se riječi javnosti priopćavaju u Danima hrvatskoga jezika kao prinos obilježavanju deklaracijskih dana. Cilj je natječaja poticati u govornika hrvatskoga jezika zanimanje za hrvatski jezik, razvijati tvorbene mogućnosti i upozoravati na sve brojnije i brojnije anglizme pa i izvorne neprilagođene engleske riječi i rečenice koje okupiraju javni hrvatski prostor pisanoga i usmenoga jezika. Zbog toga na natječaju prednost imaju nove riječi koje su zamjene za nepotrebne anglizme.
Doista su nam nepotrebni engleski nazivi poput Winter Wine & Walk, osobito u jezičnoj mješavini Prvi ovogodišnji turistički Winter Wine & Walk, a sudionici se nazivaju walkerima; nazivi i naslovi poput burn out koji se miješaju s hrvatskim padežnim nastavcima, nošenje s burn outom; natpis na zagrebačkoj mesnici, ogromnim crvenim slovima na zidu i nadstrešnici the meat. Sve se navedeno može prevesti na hrvatski i bez stvaranja novih riječi jer riječi za prijevod u hrvatskom jeziku već postoje.
Na žalost, mješavina hrvatskoga i engleskoga – anglokrobotski (kako ga je nazvao Stjepan Babić) ili hrengleski (kako ga je nazvala Nives Opačić) pokazuje se vrlo tvrdokornom. Brojni su anglizmi koji nisu prevedeni, nego su u novije vrijeme preneseni iz engleskoga, primjerice celebrity, influencer, second hand, hatt-trick, brainhood, memory stick… za zamjene za takve riječi raspisuje se natječaj.
Časopis Jezik prikupljao je riječi od 1. siječnja do 22. prosinca 2023. Na natječaj se javilo 113 osoba, predložene su 303 riječi. Povjerenstvo za izbor najbolje riječi (predsjednica – Sanda Ham, članovi – Igor Čatić, Hrvoje Hitrec, Marko Kovačić, Nataša Bašić, Dubravka Smajić, Mile Mamić i Ljubica Josić) ove je godine bilo pred težim zadatkom – pristigle su brojne dobre riječi koje su već i prijašnjih godina predlagane, a od novih riječi bilo je teško izabrati najbolje. Ni jedna riječ nije dobila toliko glasova da bi bila nagrađena pa je ovo 18. natječajno kolo ostalo bez nagrađenika. Bez obzira na to što nagrada izostaje, valja istaknuti nekoliko riječi koje je Povjerenstvo ocijenilo dobrima. Poglavito jer se nekoliko riječi ponavlja godinama. Predlagatelji su različiti – to navodi na pomisao da su riječi potrebne. – ističe prof. dr. sc. Sanda Ham te nastavlja s primjerima:
Utjecajnik, trogodak ili rabljaonica nisu nagrađene riječi zbog uvjeta natječaja: „Tu je ponajprije riječ utjecajnik, utjecatelj, utjecajac kao zamjena za tuđicu influencer. Te nam riječi pristižu godinama, predlagatelji su brojni. Međutim tu je riječ prvi u javnosti upotrijebio član Povjerenstva prof. Čatić pa riječ samo zbog toga ne dolazi u obzir za nagradu.
Riječ trogodak za hat trick/hattrick pristigla nam je 2008., 2010., 2018. i 2023. predlagatelja su četiri – Mislav Kovačić, Josip Ledinšćak, Dominik Tomić i Anđelko Priher. Riječ vrlo slikovito prenosi značenje triju zgoditaka (istoga igrača u istoj utakmici), tvorbeno je dobra. Uz trogodak zabilježena je 2008. i riječ trogol. Drugi dio složenice trogol, riječ gol potječe od engleske riječi goal pa je trogodak tvorbeno bolji.
Rabljaonica i rabljenarnica zamjene su za second hand shop. Obje su riječi dobre zamjene, a stigle su nam već i prijašnjih godina. Rabljaonicu nam je 2019. poslao Dražen Valentin, a rabljenarnicu i rabljaonicu Božidar Špilek 2022. i 2023., uz napomenu da bi rabljaonica mogla kolokvijalno biti nazvana i rabljak. Za isti je pojam i 2015. zabilježena riječ robonošnjak koja je značenjski prozirna – nošena roba.
Promopisac još je jedan prijedlog Božidara Špileka, za engl. copywriter. Budući da upotrebljavaju i izvedenice, primjerice imenica copywriting (moć copywritinga) i pridjev copywriterski (copywriterski svijet) valjalo bi osmisliti i tvorbeno gnijezdo te riječi.
Suprotnost bi zimogroznom bila nova riječ Ante Šimca, riječ ljetogrozan. S obzirom na ljetne vrućine posljednjih godina, riječ je prigodna. Pridjev ljetogrozan dobar je pratitelj njemačkoj najboljoj riječi proglašenoj prije nekoliko godina, riječi vruće doba (njem. Heißzeit) kao suprotnosti ledenom dobu (njem. Eiszeit).
Novu riječ ubrusnik, poslala nam je Dora Borić Radić, a ubrusnik je držač za ubruse ili držač ubrusa.
Uz hrvatsko vaterpolsko zlato stiže nam i riječ vodomet kao prijedlog hrvatske inačice vaterpola. Ta nam riječ do sada pristigla desetak puta, a prvi su predlagatelji 2006. bili Zoran Kunica i Nedjeljko Nedić. Godine 2023. uz vodomet predložen je i vodometaš (vaterpolist), a predložio ih je Boris Deverić. Isti nam je predlagatelj poslao i riječ tjelopis za tetovažu.
Pozornost su Povjerenstva privukle i riječi pridnevljivati za ažurirati/apdejtiti predlagatelja Saše Agejeva, priljuđivanje za antropomorfizaciju predlagatelja Vibora Cipana, mozgovnjak za brainhood predlagatelja Gorana Karduma. (O njima se pisalo u Jeziku) Glupolovka, glupolovac i glupolovina nove su riječi kojima predlagatelj Viktor Simončič imenuje zamku za glupane, lovca na glupane i ulovljenog glupana, a riječi se odnosi se na medijske poruke u javnom i političkom život gdje se računajući na glupost primatelja poruke želi postići probitak.
Dobrih novih riječi ne nedostaje, zanimljive su i poticajne. Na žalost, nagrade Zaklade „Dr. Ivan Šreter“ ne će biti dodijeljene (600 eura prvonagrađenoj, 400 drugonagrađenoj i 200 trećenagrađenoj), a izostaje i svečana javna dodjela nagrada u Lipiku (ili Pakracu), ali to ne znači da ih ne će biti dogodine. Pozivamo čitatelje da nam šalju svoje riječi na e-adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na zemaljsku adresu Uredništvo jezika, ŠK, Masarykova 28, 10000 Zagreb najviše pet riječi, a prednost imaju zamjene za nepotrebne anglizme i tuđice.“ – na kraju je za portal HIA naglasila je prof. dr. sc. Sanda Ham.
