Nedavni slučaj pada stabla na ženu u Zagrebu i njezinog težeg ozljeđivanja uslijed navedenoga (ali i učestali slični slučajevi diljem Hrvatske) upozoravaju nas koliko urbano zelenilo jeste izvor našeg zdravlja u gradskim sredinama, ali i opasnosti po naše živote. Zašto je tomu tako, objašnjava prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak, vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.
Iako urbano zelenilo služi kao prirodni klima uređaj svakog grada zbog čega se na globalnoj razini se radi na povećaju broja stabala i u gradovima, potrebno je značajno unaprijediti financijske i ljudske resurse kako bi se zelena infrastruktura pravovremeno i kvalitetno održavala – skreće pozornost prvi hrvatski doktor za drveće i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog ističući da se početak uklapanja velikih zelenih površina u urbanom prostoru javio kao potreba podizanja kvalitete urbanog okoliša u doba širenja kolere u prvoj polovici 19.st.
Tada su ljudi došli na ideju da bi zelenilo moglo ublažiti negativan utjecaj lokalnog zagađenja i spriječiti intenzitet zaraze pa su počeli saditi velike gradske parkove. Park Maksimir otvoren je 1794. godine, a 1832. biskup Juraj Haulik dao ga je oblikovati u engleskom pejzažnom stilu. Od tog vremena u gradovima diljem svijeta rađeni su parkovi koji su služili kao urbane zelene oaze. Protekom vremena i praćenjem stanja na globalnoj razini, nažalost, postali smo svjesni činjenice da takvi prostori zahtijevaju značajna ulaganja ukoliko se ne želi da zapušteni gradski parkovi propadaju i postanu žarišta nedoličnog ponašanja pa čak i zločina - analizira Fran Poštenjak, mladi poduzetnik iz Jastrebarskog
Podsjeća i na primjer Central parka u New Yorku koji je sredinom 20. st. dobio reputaciju kao vrlo opasno mjesto posebice u noćnim satima, no revitalizacijom prostora krajem 20. st. vraćen mu je ponovno stari sjaj.
Navedeni primjer Central parka slikovito opisuje stanje s urbanim zelenilom u gradovima u Hrvatskoj, gdje se uz rijetke iznimke radi o značajnoj potkapacitiranosti kako financijskim resursima tako i kvalitetnim specifično educiranim ljudskim kadrom na svim razinama izvođenja i planiranja poslova njege urbanog zelenila. Štoviše, s obzirom na već očite promjene klimatskih uvjeta za očekivati je brže propadanje urbanog zelenila koje je nažalost sve očitije uslijed velikog sušnog perioda. Kombinacija navedenih čimbenika može u velikoj mjeri uništiti urbanu zelenu infrastrukturu što će imati brojne i značajne negativne posljedice – naglašava prvi hrvatski doktor za drveće.
Ističe i kako brojna istraživanja pokazuju koliko primjereno izvedena njega stabala- primjerno i pravovremeno orezivanje, adekvatna specijalistička i napredna dijagnostika i kvalitetna preventivna njega mogu rezultirati godišnjim koristima u iznosu od 15% – 30% kroz generiranje okolišnih koristi koje stabla daju u okoliš.
No kako bi se to ostvarilo potrebno je zaposliti više školovanih ljudi na poslovima orezivanja, kontrole i svim ostalim radnjama u njezi stabala. Uz hvale vrijedne iznimke, sukladno standardima struke (propisanim od strane svjetskog saveza za arborikulturu) sva stabla bi trebala biti pregledavana u intervalu od dvije godine, a orezivanje bi trebalo raditi u prosjeku svake četiri i pol godine. U slučajevima kada je u gradu prisutan kadar za obje radnje te standarde je nemoguće ostvariti zbog prevelikog obujma posla te je iz tog razloga potrebno raditi prvo na edukaciji izvoditelja ovakvih zahvata, a kasnije i na zapošljavanju specijalističkog kadra koji mora imati na raspolaganju opremu za kvantifikaciju negativnih promjena na biljnim tkivima kako bi se značajno umanjila mogućnost nastanka štetnih događaja uslijed loma stabla ili nekog njegovog dijela - smatra poduzetnik i vlasnik tvrtke Arboring Fran Poštenjak.
Dodaje i kako nažalost, ne možemo promijeniti ishode nesretnih događaja i okolnosti koji su nas zadesili proteklih dana, ali moramo djelovati u smjeru pokretanja pozitivnih promjena.
Stabla, kao veliki objekti u urbanom prostoru, mogu izazvati značajne štete i nesagledive posljedice, no to ne mora biti slučaj ukoliko omogućimo stručnom kadru u domeni arborikulture i urbanog šumarstva da se usavršava i radi posao za koji su školovani. Rezultati tih aktivnosti biti će zdrav i kvalitetan siguran urbani okoliš – jasan je Fran Poštenjak ističući kako kvalitetno planirana urbana zelena infrastruktura može rezultirati značajnim smanjenjem rizika obrane naselja od požara. Kako bi se sve to ostvarilo potrebno je značajno unaprijediti kvalitetu planiranja i održavanje urbanog zelenila – poručuje doktor za drveća.
Način na koji je moguće napraviti navedenu transformaciju je da se informiraju svi sudionici u procesu donošenja odluka, da se primjene suradnja i multidisciplinarni pristup planiranju urbanog zelenila te da prati uspjeh i kvaliteta provedbe planova. Jedino kvalitetnim i sveobuhvatnim pristupom možemo omogućiti da i buduće generacije žive u sigurnom, lijepom i poticajnom urbanom okruženju – zaključuje na kraju ove teme poduzetnik Fran Poštenjak, vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.
