Hrvatska pošta pustit će 10. srpnja, u suradnji s PUMedom (Savezom poštanskih operatora mediteranskih zemalja), u optjecaj prigodnu poštansku marku „PUMed – kuće Mediterana“. Autorica poštanske marke je dizajnerica iz Zagreba Nataša Odak, a marka s motivom pročelja stare kamene kuće tiskana je u višebojnom ofsetnom tisku. Naklada poštanske marke nominalne vrijednosti 7,60 kuna iznosi 150.000 primjeraka tiskanim u arcima od 16 maraka. Hrvatska pošta izdaje i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Ovo izdanje, kao i sva ostala izdanja poštanskih maraka, može se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr. Žig prvog dana u uporabi je 10. i 11. srpnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.
Blaga klima s mnogo sunca i izobilje kamena odredili su karakteristike arhitekture u jadranskoj Hrvatskoj i širem mediteranskom prostoru. Mediteranska naselja i građevine svjedoče o ekološkim principima primijenjenim u građenju koji podrazumijevaju poštivanje i prijenos lokalnih znanja o neposrednom okolišu te racionalnost i svrhovitost u korištenju prirodnih resursa i prostora. Građevni materijal (kamen i u manjoj mjeri drvo) uzimao se iz prirode, a lokacija građenja i oblikovanje građevina prilagođavani su klimatskim, reljefnim, hidrološkim i drugim osobitostima.
Za Mediteran su karakteristična zbijena naselja u kojima su gusti sklopovi zgrada odvojeni uskim popločenim ulicama, kalama. Visoke kamene kuće, prislonjene jedna uz drugu, stvaraju sjene i ugodan hlad u suhim i vrućim ljetnim mjesecima te zaštitu od hladnog vjetra (bure) u zimskim mjesecima. Kuće imaju zatvorene debele zidove građene od obrađenoga kamena, s malim prozorskim otvorima te kapcima od pune daske (škurama) koji štite od sunca i vjetra. Prepoznatljive su karakteristike arhitekture drvene vratnice, krovovi pokriveni kupom kanalicom te dimnjaci s raznolikim kruništima.
Jednostavnije stambene građevine su kuće prizemnice, a složenije kuće na jedan ili dva kata. Na gornjim se etažama katnica nalaze kuhinja (kužina) i sobe, a u prizemlju konoba. Konoba se primarno koristila za odlaganje i čuvanje alata i opreme korištene u vinogradarskim i drugim poslovima, kao i za čuvanje vina, sušenog mesa ili sira, maslinovog ulja, kvasine (vinskog octa), rakije i drugih delicija. Konoba je često i najistaknutija prostorija u mediteranskoj kući jer je mjesto ugodnih okupljanja ukućana i susjeda, posebno prilikom kartanja ili kušanja vina, kada spontano počinju pjesma i smijeh.
Kod mediteranskih je kuća zatvoreni privatni prostor neodvojiv od (javnih) otvorenih prostora. Unutrašnja dvorišta i terase služe kao dnevni boravak i mjesto okupljanja zbog ugodnih sjena i hladovine koju stvaraju odrine vinove loze, cvijeće, stabla smokve ili murve (duda). Isto tako, razgovori, zvukovi i mirisi hrane iz kuća šire se na ulice, trgove i obale, gdje se odvija dio svakodnevnog života: ondje stanovnici međusobno komuniciraju i odmaraju se, ali i obavljaju dnevne i sezonske poslove poput sušenja rublja, pranja bačvi, krpanja ribarskih mreža i dr.
