Uz Dan turizma u Hrvatskoj održano je više zanimljivih događanja, konferencija i inih skupova, ali zasigurno jedno od najzanimljivijih bilo je tiskovna konferencija o strategiji o održivom turizmu spojena sa studijskim putovanjem hrvatskih novinara i pisaca o turizmu članova međunarodnog udruženja FIJET. Događanje je podržalo Ministarstvo turizma i sporta, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, a domaćin je bila Međimurska županija i Turistička zajednica Međimurske županije.
Strategija koja teritorijalno obuhvaća 9 zemalja u Jadransko-jonskom bazenu (Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Grčka) te San Marino je nedavno dobio pristupni status i uskoro bi trebao postati deseta država uključena u EUSAIR, u malom Međimurju već ima svoje poklonike i među turističkim djelatnicima i onima koji kreiraju ponudu po principima održivog turizma.
Centri izvrsnosti u međimurskoj palači turizma
Sudionike konferencije na početku je pozdravio Josip Grivec, zamjenik župana Međimurke županije, a nakon pressice sudionici su upoznali dio turističke ponude Međimurju, razgledom Centra izvrsnosti u sjedištu TZ Međimurske županije - Međimurskoj palači turizma te najnoviji muzejski postav - Riznicu Međimurja u obnovljenom utvrđenju uz dvorac Zrinskih.
S osobitostima destinacije, smještajnim kapacitetima, kulturno-povijesnim znamenitostima, biciklističkim rutama, običajima i baštinom u funkciji turizma upoznao nas je Rudi Grula, direktor Turistička zajednice Međimurske županije. Malo Međimurje po mnogočemu prednjači pred drugim kontinentalnim destinacijama, a prije svega po uređenoj biciklističkoj infrastrukturi, energetskoj učinkovitosti i samodostatnosti, digitalizaciji, a u novije vrijeme i u održivom turizmu.
Rudi nam je predstavio i inovativni OPG Pozojov vrčak, na Okruglom vrhu 85, kao jedistvenu priču iz domene održivog turizma, koja obuhvaća i tradicionalnu arhitekturu, objekt za iznamljivanje načinjen od blata pa sve do regenerativne poljoprivrede i vrtlarstva. Sve je tu u funkciji što ugodnijeg boravka gostiju u toj ruralnoj kući za odmor koja nudi domaće namirnice i tradicionalnu gastronomiju, pa će vam poslužiti npr. kalampajsani kalamper, kolačiće od rabarbare, pogačice sa čvarcima, prosenu kašu s keljem i sl. Idejni začetnik priče je Mirjana Biber Hren, koja će vam ispričati i kako proizvesti niskougljične namirnice - kulture koje pri uzgoju i rastu vraćaju ugljik zemlji.
Strategija EUSAIR
Strategija Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), koju je Europsko vijeće usvojilo u rujnu 2014., predstavlja dugoročni strateški okvir politike s ciljem promicanja društveno-ekonomskog rasta, učvršćivanje odnosa između članica Europske unije i zemalja zapadnog Balkana, istovremeno pomažući proces proširenja i integracije EU i doprinos gospodarskom razvoju i socijalnoj koheziji svih devet zemalja sudionica - Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Grčke, Italije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije - i šire regije. Pretpristupni status nedavno je dobio San Marino.
Makroregionalni koncept je važna inovacija u teritorijalnoj suradnji i koheziji. Nastao je iz želje za kolektivnim odgovorom na narušavanje okoliša Baltičkog mora i za zajedničkim djelovanjem na izazovima i mogućnostima te regije. To je rezultiralo Strategijom EU za regiju Baltičkog mora (EUSBSR), usvojenom 2009. Otkad je 2009. godine prihvaćena Strategija EU za regiju Baltičkog mora (EUSBSR), razvijene su još tri makroregionalne strategije: Strategija EU za Podunavsku regiju (EUSDR) u 2011., Strategija EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) u 2014. i Strategija EU za alpsku regiju (EUSALP) za 2016. godinu. Od četiri postojeće europske makroregionalne strategije - Alpske, Baltičke, Dunavske i Jadransko-jonske, EUSAIR je, iako ne najmlađa, potencijalno najizazovnija, sa značajnim stupnjem raznolikosti među četiri EU i pet zemlja koje nisu članice EU. Razlike se očituju u administrativnoj sposobnosti, upravljanju i ekonomskom razvoju. Jadransko-jonska strategija dio je suvremenog načina razmišljanja koji uključuje održivi pristup razvoju u interesu očuvanja prirodne i kulturne baštine kao našeg glavnog resursa.
Koncept makroregionalnih strategija uključuje načela integracije, koordinacija, suradnje, upravljanja na više razina i partnerstvo. Implementacija makroregionalnih strategije postavljena je oko "3 nema": 1. nema novih institucija, 2. nema novog financiranja iz EU-a i 3. nema novih propisa. Iako ovo može pružiti visok stupanj fleksibilnosti za zemlje sudionice u načinu kako strukturiraju i provode svoje sudjelovanje, to također stvara poteškoće, posebice vezano za financiranje provedbe.
Makroregionalnim strategijama se povezuju sektori i discipline, nacije (čak i tamo gdje postoje otvorena politička pitanja), regije i općine. Kako sazrijevaju, krug dionika koji sudjeluju u makroregionalnim formatima provedbe znatno se proširuje na akademsku zajednicu, gospodarske subjekte i civilno društvo - de facto premošćujući jaz između sudjelovanja građana i EU-a.
EUSAIR se fokusira na zajedničke izazove Jadransko jonske makroregije i četiri identificirana tematska prioriteta ili stupa: Plavi rast, Povezivanje regije (promet i energija), Kvaliteta okoliša i Održivi turizam. Hrvatska je zadužena, preko Ministarstva turizma, za upravljanje prioritetom Održivi turizam, a sudjeluje i u radu ostalih prioriteta. Osim Ministarstva turizma sudjeluju i ostale državne institucije Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo kulture, Institut za turizam i drugi dionici.
Održivi turizam uz inovacije i korištenje potencijala baštine
Tematski stup “Održivi turizam“ bavi se razvijanjem punog potencijala regije u smislu inovativnog, održivog i odgovornog turizma. Utvrđeni prioriteti su: Diversifikacija turističkih proizvoda i usluga te potpunije korištenje potencijala baštine regije s fokusom na razvoj održivih i tematskih ruta, sinergijsko korištenje jadransko-jonske kulturne baštine, poboljšanje učinkovitosti i diversifikacije poslovanja MSP-a, te istraživanja i razvoja (prioritet 1) i Održivo i odgovorno upravljanje turizmom – kroz poboljšanje kvalitete i inovacija u turizmu, temeljene na najboljoj praksi, obuku i razvoj vještina u području turizma, desezonalizaciji te razvoj mreže održivih turističkih poduzeća i klastera (prioritet 2).
Participativni turizam
Ministarstvo turizma kao jedan od koordinatora tematskog stupa Održivi turizam potiče i podržava ključne teme održivosti u turizmu u skladu s odabranim prioritetima zemalja članica, a koje imaju razvojni potencijal. Tako je početkom 2020. godine izdalo „Priručnik participativnog turizma koji povezuje zajednicu i kulturu storytellingom“ s ciljem podsjećanja na važnost nematerijalne kulturne baštine, legendi i mitova kao resursne osnovice storytellinga baziranog na autentičnosti interaktivnosti.
Priručnik obuhvaća teoretski dio objašnjenja participativnog turizma – uključivanja brojnih dionika u kulturno-turistički proizvod, koji su prisutni u svim fazama – od ideje do realizacije, objašnjava što je storytelling i što možemo očekivati od storytellinga, koji su njegovi koraci i načini, a završava s primjerom dobre prakse i opisom stvaranja projekta Istra Inspirit (Istra, Hrvatska). „Pripovijedanje priča postoji od davnina. Bio je to, i još uvijek jest, način povezivanja ljudi, stvaranja zajednice i emocija. U današnje su vrijeme ljudi prepoznali moć pripovijedanja koje objedinjava, stvara novu kulturu, kreira proizvode, marketinški je alat i važno komunikacijsko sredstvo…
https://mint.gov.hr/UserDocsImages/AAA_2020_ABC/c_dokumenti/200128_prirucnik_PT_hrv.pdf
Osim ovog priručnika, intenzivno se radi i na razvoju 5 usvojenih strateških projekata: GREEN MAPPING za jadransko-jonsku regiju - projekt potpore razvoju odgovornih i održivih turističkih destinacija i mikro, malih i srednjih poduzetnika u regiji;
AIR CULTURAL ROUTES - projekt razvoja Jadransko-jonskih kulturnih puteva; CULTOURAIR- projekt koji rješava problem nepostojanja strukturiranih i usklađenih podataka o potražnji kulturnog turizma u jadransko-jonskoj regiji i koji odgovara na potrebu za uspostavom jedinstvenog i usklađenog metodološkog okvira, nužne osnove za zajedničke regionalne i transnacionalne poduzetničke projekte; DES_AIR - projekt koji se bavi potrebom razvoja usklađenih programa obuke i obrazovanja za odgovorno integrirano upravljanje turizmom, uspostavljajući master program za upravljanje turizmom, ugostiteljstvo i usluge, dijeljenje istih metodologija i pristupa unutar EUSAIR zemalja te CRUISAIR - projekt usmjeren na 365 turističku sezonu i bolje upravljanje destinacijama za krstarenje, obalnim i kontinentalnim destinacijama (uz rijeke i jezera), promociju i podršku razvoju od posebnog interesa u vezi s krstarenjem te ruralnom i alternativnim oblicima turizma. Na razvoju ovih strateških projekata su kroz postupak javne nabave angažirani su Institut za turizam i konzultantska kuća WYG savjetovanje d.o.o.
Cilj Ministarstva turizma je sudjelovanjem u implementaciji EU jadransko-jonske makrostrategije EUSAIR strateški i dugoročno ostaviti u naslijeđe ono što jesu važni ciljevi EUSAIR projekata – osim uspostavljanja bliske suradnje projektnih partnera i učinkovitijeg principa „multilevel governance“, razmjenu dobrih praksi, prenošenje znanja i dostizanje standarda u raznim područjima i disciplinama kod svih EUSAIR 4 EU + 5 ne-EU zemalja - cilj je ostaviti i trajniji projektni trag kroz razvoj metodologija, indikatora, priručnika, podizanje kapaciteta upravljanja turističkim tokovima u zaštićenim područjima i slično, a posebice i najvažnije - kroz edukacijske programe, LLL (cjeloživotno učenje) i specijalističke programe važne za područje održivog turizma te razvoj kulturnih ruta. Tako cilj je stvoriti ujednačenije standarde u svim uključenim zemljama.
Tematski stup Održivi turizam je za Jadransku i jonsku regiju pozitivan i izuzetno snažan instrument stvaranja održivog gospodarskog rasta u regiji i podizanja svijesti o izazovima u području okoliša i makroregionalnom strateškom pristupu. Dosad je već polučio značajne rezultate, a u kontekstu Europskog zelenog plana i novog programskog i financijskog razdoblja 2021-2027.godine, dobiva i više na važnosti: poticanje ulaganja u niskougljični rast turizma i energetsku tranziciju, povećanje multiplikacijskog učinka na ostale gospodarske grane, prijelaz prema nišama više dodane vrijednosti uz naglasak na inovacije i digitalizaciju neki su od prioriteta javne politike hrvatske Strategija razvoja održivog turizma 2021-2027. u izradi, koji pronalaze svoje uporišne točke i razvojne potencijale u identificiranim trendovima. Stoga će Zelenija Europa bez ugljika i Pametnija Europa inovacija, digitalizacije, gospodarske transformacije i podrške malim i srednjim poduzećima biti fokus i kontekst implementacije projekata tematskog stupa Održivi turizam i u sljedećem programskom i financijskom razdoblju.
Projektni pristup
EUSAIR Facility Point je projekt kreiran kao instrument za promicanje i olakšavanje provedbe EUSAIR-a. Projekt je financiran iz INTERREG ADRION EU programa teritorijalne suradnje. Naime, EUSAIR nema zasebni izvor financiranja te se mora u provedbi snalaziti i pronalaziti mogućnosti financiranja na projektnom pristupu unutar postojećih EU fondova, pa je tako implementacija EU Jadransko jonske strategije za razdoblje 2016.-2022. našla kroz projekt EUSAIR Facility Point izvor financiranja u INTERREG ADRION programu.
Više informacija
www.adriatic-ionian.eu
eusairfacilitypoint.adrioninterreg.eu
EUSAIR društvene mreže - Facebook @EusairFacilityPoint, LinkedIN JZP Izola
https://mints.gov.hr/strategija-eu-za-jadransku-i-jonsku-regiju-eusair/17790
Publikacija https://mints.gov.hr/pristup-informacijama/dokumenti-80/publikacije-prirucnici-11502/11502
