Za posjeta hrvatskoj svemirskoj i turističkoj zvijezdi, Ninu, zaintrigirala nas je Ninska solana

Proteklog ljeta posjetili smo stari hrvatski kraljevski gradić Nin, koji je, osim po svojim starinama, poput crkve Svetoga Križa, koju mnogi nazivaju najmanjom katedralom na svijetu i uspoređuju sa Stonhenge-om, te za hrvatsku povijest posebno važnom Grguru Niskom čiji kip je djelo slavnog kipara Ivana Meštrovića, poznat i po prelijepim pješčanim plažama.

Među osam kilometara pješčanih plaža najljepša i najpoznatija je svakako Kraljičina plaža, za koju se veže i legenda koja kaže da kad bi hrvatski kralj Tomislav dolazio na odmor u Nin, kraljica je obično prilikom boravka u Ninu odlazila na pješčanu plažu u tihoj laguni. Kralj, koji bi joj se ponekad pridružio, jedan dan je ostao čitavo popodne te rekao: „Ovo mjesto bit će samo tvoje kada dolazimo u Nin, ovo je raj na zemlji i ovo je tvoja plaža.“ Znano je također da i ljekoviti mulj iz ninske lagune svojom toplinom i sastavom koji liječi mami one kojima je potrebna zdravstvena njega.

Ovom prigodom nas je najviše zaintrigirala Ninska solana. Njezin značaj za Nin u vrijeme kada je sol bila vrjednija od zlata, kroz tri tisućljeća dugu povijest, posjetiteljima približava sofisticirano uređeni muzej Ninske solane u kojemu je i suvremena suvenirnica pa iz nje ne možete izaći ako ne kupite barem cvijet soli. Naime, na proizvodnji soli u Ninu temeljio se prosperitet ovoga kraja u prapovijesti i antici. Od nje, jednog od najdragocjenijih darova prirode ovoga podneblja, živi se i danas. I tako nastaje priča o posebnostima ovoga kraja, ljudskom radu i zdravlju. Tehnologija proizvodnje soli maksimalno koristi prirodne prednosti ovog područja: puno sunčanih dana, pogodan vjetar i poseban geografski položaj. Ne čudi stoga što je ninska sol, s visokim postotkom joda, među najkvalitetnijima u Europi pa i u svijetu. Doista, nije to obična sol - dar je to ovdašnjeg podneblja, idealan spoj utjecaja Jadranskog mora i sunca s vjetrom koji dolazi s planinskog masiva Velebita. Doda li se tome povećana koncentracija prirodnog joda zbog alge petule, priroda je stvorila sol koja ne samo da poboljšava okus jelima nego i jača zdravlje.

Park solana Nin prirodno je stanište raznolikom biljnom i životinjskom svijetu. Primjerice, u jako slanoj vodi živi riba obrvan, duljine 6 - 7 centimetara koja može živjeti u slanoj i slatkoj vodi. Račić slaništar je izvanredno prilagođen životu u iznimno slanoj vodi, ali i preživljavanju suše. Zanimljivo, njihova jajašca imaju opnu koja ih čuva od isušenja, tako da čak i nakon deset godina na suhom, čim dođu u vodu, iz njih se izlegnu račići. U borbi za opstanak, život pobjeđuje...

Nin je i prelijepa prirodna oaza u kojoj se gnijezdi ili obitava raznovrstan ptičji svijet. Od ptica močvarica najpoznatije su: autohtona vlastelica, morski kulik, mala bijela čaplja i vodomar. Nin je i iznimno popularno odredište za sportove na vodi poput kit surfinga.

Tijekom godine Nin je i omiljeno odredište za zaljubljenike u gastronomiju posebice ljubitelje šokola, gastronomske priredba koja počinje u zimi, a završava 17. srpnja, te razna događanja poput nedavno obilježenog Dana zaljubljenih, 14. veljače, proslave Gospe od Zečeva, 5. svibnja, te Festivala Sunca i svjetlosti, uz ljetni solsticij u Crkvi svetog križa, 21. lipnja i događanja poput romantičnog tjedna ili festivala pijeska u kolovozu.

Zanimljivo je i da ovih dana Nin obilježava obljetnicu svoje velike promocije u svemiru. Naime, zahvaljujući dvojici astronoma zvjezdarnice Višnjan u Istri, Damiru Matkoviću, čija je majka iz Nina, i njegovu prijatelju Koradu Korleviću, asteroid koji su otkrili 14. veljače 1996. godine s rednim brojem 10.175, na njihovu inicijativu sada nosi svemirsko ime «Aenona», ime najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada Nina. Nin je time postao dvostrukom zvijezdom – turističkom koja je u stalnom usponu i svemirskom!