Predsjednik Vlade Andrej Plenković, danas je stigao u radni posjet Češkoj Republici. U Pragu je, uoči sastanka na vrhu "Prijatelji kohezije", razgovarao sa češkim premijerom Andrejom Babišem o jačanju gospodarske suradnje i trgovinske razmjene Hrvatske i Češke, o proračunu Europske unije, pitanju migracija i Schengenu, politici proširenja te prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
U izjavi nakon sastanka, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je dobre odnose između Češke i Hrvatske, dvije povijesno i tradicionalno bliske prijateljske zemlje koje su kroz povijest iskazivale međusobnu podršku.
Naglasio je posebnu važnost razgovora i o gospodarskim odnosima, i trgovinskoj razmjeni koja na godišnjoj razini iznosi oko 900 milijuna eura.
Stvaranje uvjeta za daljnje unaprjeđenje gospodarskih odnosa
"Ove je godine Hrvatsku još jednom posjetilo više od 800.000 čeških turista što pokazuje vjernost naših prijatelja iz Češke. Drago nam je da je veliki broj hrvatskih kompanija prisutan na češkom tržištu, da u Češkoj traže poslove i partnere, a isto tako i češke kompanije u Republici Hrvatskoj. Zajedno smo kazali kako moramo stvarati uvjete za daljnje unaprjeđenje i ulaganja u područje trgovinske razmjene", kazao je Plenković, dodajući da su dodatno otvorene teme vezane uz predstojeće predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020.
"Upoznao sam kolegu Babiša s našim prioritetima. Hrvatska u tih šest mjeseci na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa, novog Parlamenta, nove Komisije, novog predsjednika Europskoga vijeća, pregovora o višegodišnjem financijskom okviru, izglednom izlasku Ujedinjene Kraljevine početkom siječnja, gleda kao na priliku da naglasimo četiri važna aspekta."
Četiri važna aspekta
"Prvi aspekt je Europa koja raste i koja se razvija, drugi je Europa koja povezuje, treći je Europa koja štiti, a četvrti je Europa koja je globalno utjecajna", napomenuo je Plenković.
Kazao je da je za nas posebno važno da se tijekom hrvatskoga predsjedanja održi i sastanak između šefova država ili vlada Europske unije s državama jugoistoka Europe, odnosno zapadnog Balkana, koji se priprema za svibanj iduće godine.
"Na taj sastanak gledamo i u svjetlu recentne rasprave na Europskome vijeću, koja je trebala omogućiti novi korak u približavanju Sjeverne Makedonije i Albanije Europskoj uniji. Nažalost, to se u ovom trenutku nije dogodilo", ocijenio je Plenković i kazao da će Hrvatska, zajedničkim naporima i u kvalitetnoj suradnji sa Češkom, nastojati stvoriti preduvjete da baš zagrebački sastanak na vrhu bude referentan za otvaranje puta susjednih zemalja prema Europi u sljedećih desetak godina.
Sprječavanje nezakonitih migracija
"Jedna od tema razgovora bilo je i pitanje sprječavanja nezakonitih migracija. Hrvatska, kao država koja je prije dva tjedna dobila zeleno svjetlo Europske komisije za pristupanje Schengenu, ispunivši kriterije u svih osam područja schengenskog aquisa, istodobno, sposobnostima svoje policije, osobito sa svojih 6.500 graničnih policajaca, ekipiranih i obučenih da štite vanjske granice Europske unije, nastoji prevenirati različite aspekte nezakonitih migracija na tzv. istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti", naglasio je predsjednik Vlade.
Poručio je da je u tom pogledu Hrvatska već godinama na čvrstoj poziciji da nezakonite migracije treba sprječavati na njihovom izvorištu, a nakon toga na prvoj granici Europske unije sa trećim zemljama, što je u ovom slučaju granica između Grčke i Turske, a potom Bugarske i Turske. Dodao je da će Hrvatska i Češka u tom pogledu zajednički dizati ovu temu u odgovarajućim trenucima, na razinu u Europskome vijeću.
"Veselim se što ćemo razgovarati, između 15-ak članica Europske unije i sa predstavnikom Europske komisije o tome kako pristupiti završnoj fazi pregovora o višegodišnjem financijskom okviru koji je za nas važan, posebice zbog tradicionalnih politika - poljoprivrede i kohezijske politike koje omogućuju ravnomjerni regionalni razvoj.
Hvatanje koraka sa zemljama srednje i istočne Europe i financiranje novih politika
Za Hrvatsku je to posebno važno zbog naše želje da ulovimo korak sa zemljama srednje i istočne Europe, dakle, uz posebno važan aspekt konvergencije, već i da na odgovarajući način gledamo kako financirati nove izazove i nove politike koje su na dnevnom redu.
Stoga, u toj utakmici želimo da što konsenzualnije usvojimo sedmogodišnji proračun koji će nam omogućiti rješavanje prioriteta koji su sada na dnevnom redu EU i svih država članica", naglasio je Plenković najavivši da će nastojati da sutrašnja rasprava bude o cjelini predloženoga višegodišnjeg financijskog okvira.
Predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da se temeljna rasprava vodi između dvije skupine zemalja – onih koje su konzervativnije i žele nastaviti jačati tradicionalne politike i onih zemalja koje su mlađe i relativno gospodarski slabije razvijene.
"Za nas je posebno važno da razina sredstava za kohezijsku politiku u Hrvatskoj bude otprilike na razini koju imamo sada, s obzirom da je izlaskom Ujedinjene Kraljevine smanjen ukupni iznos i da kroz ta sredstva, na učinkovit način, u sljedećih sedam godina omogućimo položaj kakav danas u Europskoj uniji imaju Češka, Poljska, Slovačka ili Mađarska.
Važno je uravnotežiti politiku restriktivnih zemalja i onih koje žele veća izdvajanja za kohezijsku politiku
Na kraju, predsjednik Vlade je kazao da će na sutrašnjem sastanku biti i prilika za identificiranje stajališta odlazeće Europske komisije i njezinoga predsjednika Junckera koji je radio na planu lansiranom u svibnju 2018.
"Bitno je, pogotovo za nas kao buduću predsjedateljicu, naći uravnoteženu poziciju između onih koji su restriktivni i onih koji žele veća izdvajanja. To će biti cilj sutra, a mislim da u proračunu u ukupnom iznosu ima dovoljno sredstava i za kohezijsku politiku", zaključio je Plenković.
Susret s moravskim Hrvatima i hrvatskom zajednicom u Republici Češkoj
Predsjednik Vlade potom se u hrvatskom veleposlanstvu u Pragu sastao s predstavnicima moravskih Hrvata i hrvatske zajednice u Češkoj Republici.
U svom je obraćanju Plenković naglasio kako u svakom boravku u nekoj zemlji inzistira na sastanku s predstavnicima hrvatske manjine i zajednice.
"Važno je da ovakvi susreti budu trenutci okupljanja, zajedništva i prisjećanja koliko zajednički moramo jačati povezanost domovinske i iseljene Hrvatske te raditi na unaprjeđenju položaja Hrvatske i kvalitete života u njoj."
Izrazio je zadovoljstvo što velik broj hrvatskih kompanija djeluje u Češkoj Republici i što su ovdje etablirale svoje urede, pridonoseći jačanju hrvatskoga gospodarstva i gospodarskih odnosa dviju zemalja.
