Klimatske promjene: Parlament traži brže djelovanje i energetsku neovisnost EU-a

Klimatske promjene: Parlament traži brže djelovanje i energetsku neovisnost EU-a

Zastupnici su donijeli stajalište o nacrtima tri ključna EU zakona za borbu protiv klimatskih promjena koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. te zaštitu građana.

Reforma sustava za trgovanje emisijama: brže ukidanje besplatnih jedinica za industriju i odgoda uključivanja građana u ETS II
Šire područje primjene i brža provedba novog instrumenta za sprečavanje izmještanja emisija ugljika
Socijalni fond za klimatsku politiku za suzbijanje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti
Zastupnici su donijeli stajalište o nacrtima tri ključna EU zakona za borbu protiv klimatskih promjena koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. te zaštitu građana.

Nakon plenarne rasprave 7. lipnja 2022., Parlament je u srijedu donio stajalište o tri ključna propisa EU-a koji su dio paketa „Spremni za 55 %”. Riječ je o Unijinom planu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. te postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Klimatska neutralnost podrazumijeva nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova, u skladu s Europskim zakonom o klimi. Parlament sada može započeti pregovore s vladama država članica o konačnim verzijama tekstova.

Ovaj je paket važan korak ka postizanju cilja da Unija znatno prije 2030. postane neovisna o skupim i onečišćujućim fosilnim gorivima iz Rusije.

Reforma sustava za trgovanje emisijama
Parlament želi potaknuti industrije da dodatno smanje emisije i ulažu u niskougljične tehnologije. Stoga zagovara reformu sustava za trgovanje emisijama i predlaže sljedeće:

novi sustav za trgovanje emisijama za zgrade i promet (ETS II) – građani će biti isključeni do 2029.;
povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 61 % na 63 %;
postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica od 2027. do 2032.;
uvođenje sustava „bonus-malus“ od 2025. (nagrade za uspješnija postrojenja, smanjivanje besplatnih jedinica emisija za poduzeća koja nemaju plan dekarbonizacije);
korištenje prihoda isključivo za djelovanje u području klime u EU-u i državama članicama.
Više informacija bit će dostupno u zasebnom priopćenju za medije.

Veće ambicije novog instrumenta za sprečavanje izmještanja emisija ugljika
Zastupnici su zatražili proširenje područja primjene i bržu provedbu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) kako bi se spriječilo izmještanje emisija ugljika i povećale globalne klimatske ambicije:

mehanizam treba uvesti ranije, a besplatne jedinice u okviru sustava za trgovanje emisijama ukinuti do 2032.;
područje primjene treba proširiti na organske kemikalije, plastiku, hidrogen, amonijak kao i na neizravne emisije;
iznos iz EU proračuna koji je jednak prihodima od mehanizma trebalo bi usmjeriti na potporu zelenoj tranziciji u najmanje razvijenim zemljama;
treba osnovati centralizirano tijelo CBAM-a na razini EU-a.

Socijalni fond za klimatsku politiku za suzbijanje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti
Parlament je podržava uspostavu Socijalnog fonda za klimatsku politiku kako bi se osobama koje su najviše izložene energetskom siromaštvu i siromaštvu u pogledu mobilnosti pomoglo da podmire povećane troškove energetske tranzicije. Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi podupirati:

mjere za privremenu izravnu potporu dohotku (npr. smanjenje naknada i trošarina na gorivo) kako bi se apsorbirao porast cijena goriva za cestovni prijevoz i energenata za grijanje
ulaganja u obnovu zgrada i energiju iz obnovljivih izvora te prelazak s osobnog na javni prijevoz, zajedničku upotrebu automobila (tzv. car-pooling i car-sharing) i aktivnije načine prijevoza poput vožnje bicikla. Mjere mogu obuhvaćati financijske poticaje, vaučere, potpore ili beskamatne zajmove.
Više informacija uskoro će biti dostupno u zasebnom priopćenju za medije.

Parlament je usvojio stajališta o

- normama za emisije CO2 iz automobila i kombija,

- sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva,

- o emisijama stakleničkih plinova u drugim sektorima (raspodjela tereta),

- reviziji sustava za trgovanje emisijama za zrakoplovstvo,

- te o Rezervi za stabilnost tržišta.
 
Priopoćenje o Ffit for 55 posto
 
Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju na društveno pravednu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti; Ulaganja u energetsku učinkovitost, dekarbonizaciju, održivi promet;Nacionalni “Planovi društvene klime” za rješavanje problema energetskog i mobilnog siromaštva.

Parlament podržava osnivanje novog fonda za pomoć ugroženim građanima da se nose s povećanim troškovima energetske tranzicije.

Na plenarnom glasanju u srijedu, zastupnici zastupnika u MEPS -u su prihvatili svoj položaj na prijedlogu Komisije za uspostavljanje fonda za socijalnu klimu (SCF) s 479 glasova u korist, 103 protiv i 48 suzdržavanja.

U usvojenom tekstu, koji predstavlja pregovarački mandat Parlamenta sa državama članicama, ističe se da će fond koristiti kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima prijevoza koji su ranjivi i posebno pogođeni utjecajem tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. Fond bi nadopunio financijska sredstva država članica u dva smjera:

 - Privremene mjere izravne potpore dohotku (kao što je smanjenje poreza i naknada za energiju) za rješavanje povećanja cijena cestovnog prijevoza i goriva za grijanje;

- Long-lasting structural investments in buildings renovation, renewable energy and a shift from private to public transport, car-pooling and car-sharing and using active modes of transport to get around, such as cycling. Measures may include fiscal incentives, vouchers, subsidies or zero-interest loans.

 Financijska omotnica fonda procjena je iznosa koji ostvaruje 25% očekivanih prihoda povezanih s uključivanjem komercijalnog cestovnog prijevoza i zgrada u shemu trgovanja emisijama EU (ETS), nadopunjenih prihodima od aukcije 150 milijuna dodatnih dodatnih dodataka ETS -a . Za razdoblje do 2027., ukupan iznos Parlament procjenjuje na 16,39 milijardi eura, s mogućnošću da se do 2032. dosegne ukupno 72 milijarde eura u svjetlu sljedećih pregovora o proračunu EU-a i budućeg uključivanja privatnih zgrada i cestovnog prometa u ETS.

Više detalja o stavu Sabora dostupno je ovdje .

Citati

 Suizvjestiteljica Esther de LANGE (EPP, NL) rekla je: „Energetska tranzicija ne bi trebala postati tranzicija za 'nekolicinu sretnih'. Zato smo osigurali da novac iz fonda doista stigne do ljudi kojima je potpora najpotrebnija u tranziciji. Mjere uključuju, na primjer, vaučere za ranjive za izolaciju svojih domova i razvoj tržišta rabljenih električnih automobila.”

Suizvjestitelj David CASA (EPP, MT) rekao je: "Europski napori u pogledu klimatskih promjena ne mogu nikoga ostaviti iza sebe, zbog čega će Social Climate Fund djelovati kao 'socijalna sigurnosna mreža' tijekom tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. Smanjenje potrošnje energije i poboljšanje energije učinkovitost je među ciljevima fonda, čime se smanjuju emisije. Milijarde će biti uložene u kućanstva i mikro poduzeća kako bi naša društva bila otpornija na klimu."

 Sljedeći koraci

 Zastupnici u Europskom parlamentu sada su spremni započeti pregovore sa državama članicama EU.

 Pozadina

Socijalni klimatski fond dio je paketa “Fit for 55 in 2030” , što je plan EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. u skladu s europskim zakonom o klimi .

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.