Premijer Plenković sudjelovao je u raspravi nazvanoj „Ovo je Europa“ u 16 sati u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Nakon rasprave, oko 17 sati, s predsjednicom Parlamenta Metsolom održao je konferenciju za novinare. Konferencija se se prenosila uživo na multimedijskoj platformi Europskog parlamenta te na EbS-u. Govorio je o podršci Moldaviji i Ukrajini na putu u EU, gospodarskom i društveno političkom trenutku Hrvatske, uvođenju eura, schengenu, ali i o podršci putu BiH u Uniju.
Ovo je četvrta u nizu rasprava pod nazivom „Ovo je Europa”, u kojoj na poziv predsjednice Parlamenta na plenarnim sjednicama sudjeluju šefovi europskih država ili vlada. U ožujku se zastupnicima obratila estonska premijerka Kaja Kallas, u svibnju talijanski premijer Mario Draghi, a početkom lipnja irski premijer Micheál Martin. Premijer Plenković je prije press konferencije imao i bilateralni sastanak s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom. Pri predstavljanju Plenkovića kao govornika Metsola je rekla da je hrvatski premijer "došao u svoju kuću" gdje je kao zastupnik bio aktivan i oko Ukrajine. Hrvatsku je nazvala primjerom uspjeha Europske unije.
Govoreći na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, predsjednik hrvatske Vlade je uoči summita EU izrazio potporu za status kandidata Ukrajini i Moldaviji, ali i upozorio da se ne smije zaboraviti na zemlje u bliskom hrvatskom okruženju, one na Zapadnom Balkanu, a posebno na Bosnu i Hercegovinu.
Plenković je posebno govorio o odnosima s BiH, s kojom Hrvatska dijeli tisuće kilometara granice i gdje žive Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda. Rekao je i da bi bila povijesna nepravda da se BiH ne dodijeli status kandidata. Napomenuo je da Hrvatska također traži davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini, ali i traži da se hitno provedu izborne reforme koje bi osigurale ravnopravan položaj Hrvata u BiH.- Ovo su jasni i prijateljski stavovi. Hrvatska će biti prva koja će svim srcem podržati status kandidata za Bosnu i Hercegovinu - istaknuo je Plenković. Hrvatski je premijer rekao da je ruska agresija na Ukrajinu ugrozila svjetski poredak kakav je dosad postojao. - Za Hrvatsku, koja je bila žrtva velikosrpske agresije Miloševićeve politike, potpora Ukrajini bila je refleksna reakcija, kazao je dodavši i da su su mnogi elementi kojima je Rusija pokušavala opravdati agresiju na Ukrajinu, od negiranja ukrajinskog identiteta do tobožnje "denacifikacije", slični argumentima koji su korišteni i za agresiju na Hrvatsku.
- Bio sam među prvima u Europskom vijeću koji je podržao ideju o statusu kandidata za Ukrajinu, ne samo zato što sam bio šef delegacije Europskog parlamenta za Ukrajinu, nego i zato što sam prepoznao važnost tog čina. Drago mi je da danas to mišljenje dijele mnogi moji kolege. To je hrabar čin koji Ukrajina zaslužuje - napomenuo je Plenković.
Potporu za status kandidata Ukrajini, Moldaviji, ali i Gruziji pod određenim uvjetima nazvao je važnom političkom promjenom u Europi. Govoreći o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, Plenković je istaknuo da nitko nije imun na posljedice, od porasta cijene energenata i prijetnje glađu u svijetu do velike inflacije u zemljama Europske unije. Hrvatski je premijer u govoru odao počast i bivšem predsjedniku Europskog parlamenta Davidu Sassoliju koji je preminuo. Govorio je i o jačanju energetske neovisnosti Europske unije, u čemu će Hrvatska imati važnu ulogu s obzirom na planirana ulaganja u povećanje kapaciteta LNG terminala, ali i ulaganja u naftovod i plinovod, koristeći i sredstva Europske unije.- Hrvatska je već odradila svoj dio posla. Sada nadograđujemo LNG kako bismo osigurali opskrbu ne samo za nas, već i za susjedne države, od BiH i Srbije do Mađarske - naglasio je u govoru pred zastupnicima.Plenković je govorio i o uspjehu Hrvatske u ispunjavanju uvjeta za ulazak u Schengen i eurozonu.
Zahvalio je Europskom parlamentu na potpori koju je dao i za ulazak u eurozonu i za ulazak u Schengen. Europsko vijeće na sutrašnjem će sastanku pozdraviti ispunjenje svih uvjeta Hrvatske za ulazak u europodručje gdje će biti 20. član i da se time ispunjava jedan od ključnih ekonomskih, financijskih, ali i političkih prioriteta Hrvatske koje je postavila ulaskom u članstvo u Europskoj uniji.
Premijer Plenković je najavio i otvaranje Pelješkog mosta 26. srpnja, koji je sufinanciran novcem EU i koji ima veliki simbolički značaj za spajanje i Hrvatske i teritorija EU. Govoreći o zaključcima Konferencije o budućnosti Europe, koju je u ime Europske komisije vodila potpredsjednica Dubravka Šuica, rekao je da razumije pozive za promjene u načinu odlučivanja u vanjskoj politici, što je tražio Europski parlament. No, napomenuo je da je sve drugačije gleda li se to iz drugog kuta te da se u gotovo 99 posto slučajeva u EU postiže konsenzus, ali postoje i slučajevi u kojima je to teže. No, istaknuo je kako to pitanje "traži pažljiv pristup", s obzirom na to da su male zemlje članice zabrinute jer znaju kako se zbrajaju glasovi u Vijeću kada se odlučuje kvalificiranom većinom.
Predsjednik hrvatske Vlade u četvrtak i petak sudjeluje na summitu EU te na sastanku lidera EU sa zemljama Zapadnog Balkana. Očekuje se da će se na tom sastanku Europskog vijeća Ukrajini i Moldaviji dodijeliti status kandidata, a zemljama Zapadnog Balkana ponoviti obećanje za perspektivu članstva u EU. Razgovarat će se i o francuskoj ideji za stvaranje Europske političke zajednice koja bi služila kao forum suradnje između svih europskih država koje to žele, i onih koje su članice EU i onih koje to nisu. Ta zajednica, i prema nacrtu zaključaka pripremljenih za usvajanje na tom summitu, nije zamišljena kao zamjena za proces proširenja EU.
