S ciljem razmjene mišljenja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije i njezinog financiranja, kao i o stanju u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i izazovima s kojima se suočavaju poljoprivrednici i stanovnici sela, na zajedničkoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu i Odbora za europske poslove sudjelovao je i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen koji je tom prilikom predstavio dvije komunikacije Europske komisije: „Viziju za poljoprivredu i hranu – Zajedničko oblikovanje privlačnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora EU-a za buduće generacije“ i „Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru“. Hrvatska je petnaesta od 27 članica EU u kojoj Hansen predstavlja ovu Viziju u posljednjih šest mjeseci.
Komunikacija Vizije donesena je 19. veljače 2025. (COM(2025) 75) i predstavlja ambiciozan plan za budućnost poljoprivredu i hrane u Europi. Vizija obuhvaća četiri prioritetna područja za europski poljoprivredno-prehrambeni sustav za 2040., a to su: izgradnja privlačnog poljoprivredno-prehrambenog sektora Europske unije (EU); poticanje konkurentnog poljoprivrednog sektora otpornog na rastuću globalnu konkurenciju i šokove; osiguravanje uvjeta za sektor koji će biti otporan na promjene u budućnosti; te usmjerenost na hranu, pravedne životne i radne uvjete u ruralnim područjima.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u svom uvodnom izlaganju skrenula je pozornost na potrebu dijaloga s ciljem izgradnje povjerenja između donositelja odluka i poljoprivrednika pred koje se stavljaju pojačani zahtjevi, sve veća očekivanja i, s druge strane, sve manje novca. Ujedno su tu i specifičnosti država članica koje ne koriste jednako dugo europske fondove pa nisu niti imale jednaku priliku za rast produktivnosti i konkurentnosti svoje poljoprivrede, niti sve države stvaraju jednaki pritisak na okoliš pa nije pravedno pred sve države stavljati iste obveze. Hrvatska već sada koristi upola manje pesticida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU i to treba uzeti u obzir kod utvrđivanja zelenih ambicija, naglasila je Petir. –Potrebno je zadržati stabilnost financiranja Zajedničke poljoprivredne politike kao zasebne politike temeljene na dva stupa (izravna plaćanja i ruralni razvoj), uz redefiniranje prioriteta kako bi odgovarali stvarnim potrebama poljoprivrednika. Stoga moramo pitati poljoprivrednike što njima treba da bi ostali na selu i nastavili poljoprivrednu proizvodnju, za što novac neće biti dovoljna motivacija, ako ne učinimo sve što je potrebno kako bi od toga mogli pristojno živjeti, dodala je Petir te istaknula kako je u tom kontekstu ultimativno važno smanjiti administraciju, jer se poljoprivrednici gube u bespućima papirologije umjesto da se bave proizvodnjom hrane. K tome ih je potrebno zaštititi od nepoštenih trgovačkih praksi koje uglavnom generiraju trgovački lanci i otkupljivači. Upravo u tom području tražimo pooštravanje zakonodavstva vezanog za suzbijanje takvih praksi i veću pravednost i transparentnost kod formiranja marži, naglasila je Petir.
Iz svojih dosadašnjih razgovora s poljoprivrednicima europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen izdvojio je tri glavna zahtjeva, a odnose se na poštenije cijene za kvalitetne proizvode, nepoštene trgovačke prakse te slabosti prekograničnih instrumenata. Hansen za rješavanje ovih problema predlaže udruživanje poljoprivrednika u zadruge, spomenuvši dobra iskustva u Francuskoj i Belgiji gdje se zadruge uspješno bore za zahtjeve svojih članova. –Prekomjerna administracija trebala bi se riješiti Omnibus paketom pojednostavljenja koji bi značajno trebao rasteretiti poljoprivrednike, i vjerujem da će i hrvatski poljoprivrednici biti zadovoljni, dodao je Hansen. EU od Omnibus paketa mjera očekuje uštede od 6 milijardi eura na administrativnim troškovima. Pojednostavljenja se najavljuju i za ekološke proizvođače.
Uz to je Hansen u sklopu Vizije istaknuo potrebu za boljim upravljanjem rizikom, pa paket mjera predviđa mogućnost izdvajanje od 3 posto za programe pomoći za štete nastale uslijed prirodnih nepogoda. Svi ovi prijedlozi Vizije moraju dobiti zeleno svjetlo nacionalnih parlamenata. –Očekujemo da će se ukupni administrativni troškovi smanje za 1,7 milijardi eura godišnje, izvijestio je Hansen koji je također istaknuo demografski problem u poljoprivredi. Prosječna dob poljoprivrednika u EU je 57 godina, tek 12 posto poljoprivrednika mlađe je od 40 godina, što je alarmantna činjenica za buduću poljoprivrednu proizvodnju. – Geopolitička situacija, trgovački rat SAD-a, pitanje Kine – sve to zahtijeva oprez kako svoje poljoprivrednike ne bismo doveli do krajnjih granica izdržljivosti. Trenutačno se za sigurnost hrane izdvaja 0.3 posto BDP-a. Rasprave o Višegodišnjem financijskom okviru tek su započele, stoga će pristup mladih poljoprivrednika sredstvima ovisiti o doprinosima država članica.
Član Odbora za poljoprivredu i veterinar po struci Ljubomir Kolarek (HDZ) postavio je pitanje podizanja razine zdravstvene zaštite životinja, osobito u kriznim situacijama, na što je Hansen spomenuo prijedlog ulaganja u visini od 3 posto u krizne pričuve te mogućnost programa osiguranja i reosiguranja s Europskom investicijskom bankom.
Zastupnik Goran Ivanović (HDZ) spomenuo je, pak, potrebu kriznog fonda za ratare. –Lani je žetva ječma započela 1. lipnja, ove godine će žetva uslijed vremenskih prilika biti znatno kasnije. Stoga moramo učiniti napor da osiguravajuće kuće shvate kako je poljoprivreda strateška geopolitička snaga u ovom i vremenu koje je pred nama. Nepoštene trgovačke prakse i pretjeranu administraciju treba hitno spriječiti odgovarajućim mehanizmima, jer će poljoprivrednici odustati od svoje djelatnosti, upozorio je Ivanović, apelirajući na potrebu povećanja, a ne smanjenja omotnice za poljoprivredu.
Na poražavajući podatak ukupnog dohotka po radniku u poljoprivredi koji iznosi 60 posto prosječne plaće ukazala je zastupnica Ivana Ribarić Majanović (SDP) koja je izrazila očekivanje da se taj problem također adresira Vizijom.
U kontekstu zaštite domaće poljoprivrede od nepravedne konkurencije i osiguravanja priuštive hrane, predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš postavila je pitanje o zelenoj javnoj nabavi, na što se Hansen složio kako je to područje potrebno redefinirati, uzimajući u obzir i mjestimice više regionalne standarde.
Zastupnicu Anamariju Blažević (HDZ) zanimalo je hoće li buduća zajednička poljoprivredna politika obuhvatiti i strateški interes gospodarenja i upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Hansen smatra kako je pitanje upravljanja zemljištem u nacionalnoj i regionalnoj nadležnosti, no pokrenut je opservatorij vlasnika i ulagača u zemljište kako bi se moglo definirati tko je aktivni poljoprivrednik, budući da veliki ulagači, za razliku od mladih poljoprivrednika, ne trebaju javno financiranje. –Nama treba usmjerenije financiranje mladih poljoprivrednika i obiteljskih gospodarstava, osobito tamo gdje su ponekad teški uvjeti rada i života. Zbog toga je potrebno razgovarati o gornjim granicama plaćanja u poljoprivredi, kazao je Hansen.
Zastupnika Ivana Račana (SDP) zanimalo je zašto u EU kroz cijelu godinu nisu dostupni i priuštivi grožđe i lubenica bez koštica. Hansen smatra kako ponudu pokreće potražnja te da bi trebalo razmisliti o poticanju određene proizvodnje, iako svjestan kako banke i financijske institucije nisu voljne financirati nove projekte.
Marijana Petir je zaključno ukazala i na neodgovorena pitanja u Viziji, kao što su zahtjevi da se podupre europska proizvodnja mineralnih gnojiva, zaštite pčelinje zajednice te na razini EU definiraju rokovi zamrznutog mesa. Povrh toga je upozorila na nove genomske tehnike u kojima ne vidi rješenje za poljoprivredu, nego nove probleme. –Mi u Hrvatskoj ne želimo takve tehnike, jer se na mala vrata
uvodi GMO i patentiranje sjemena što će stvoriti ovisnost poljoprivredne proizvodnje o multinacionalnim kompanijama, a to je suprotno interesima europskih poljoprivrednika i naše prehrambene sigurnosti, naglasila je Petir pozivajući Hansena da se ovom pitanju pristupi transparentno i znanstveno utemeljeno, uzimajući u obzir poljoprivredni, okolišni i zdravstveni aspekt, poštujući načela predostrožnosti i supsidijarnosti, što sada nije slučaj. –Hrana nam je potrebna za život, zato je potrebna snažnija podrška našim poljoprivrednicima, osobito u okolnostima velike depopulacije sela. Poruku podrške potrebno je prenijeti i donositeljima odluka i široj javnosti, jer nam je potrebna generacijska obnova poljoprivrede, rekla je Petir predloživši zajedničku kampanju za obrazovanje u poljoprivredi kako bi ta zanimanja postala privlačnija mlađim generacijama.
Europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen složio se s ovim prijedlogom rekavši kako je cilj diljem Europe povećati udio mladih u poljoprivredi, po uzoru na Austriju koja je u Uniji na vrhu po broju poljoprivrednika mlađih od 40 godina i u kojoj se na ljestvici zanimanja po ugledu u društvu poljoprivrednici nalaze na visokom drugom mjestu nakon liječnika.
Europska komisija je najavila da će tijekom 2025. predložiti sveobuhvatan paket za pojednostavnjenje postojećeg poljoprivrednog zakonodavnog okvira, zajedno s digitalnom strategijom za poljoprivredu. Vizija za poljoprivredu i hranu predložena je kao prioritetna inicijativa u prvih 100 dana mandata ove Komisije. Na temelju izvješća o strateškom dijalogu o budućnosti poljoprivrede EU-a i uz savjetovanje s Europskim odborom za poljoprivredu i hranu, vizijom se želi osigurati dugoročna konkurentnost i održivost poljoprivrednog sektora Unije. Na temelju najnovijih rezultata Eurobarometra građani EU-a ključnim pitanjem smatraju stabilnu opskrbu hranom.
Foto: Hrvatski sabor
