Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u dvodnevnom posjetu Berlinu, gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu zemalja zapadnog Balkana i EU-a u sklopu Berlinskog procesa. Uoči sastanka na vrhu, jučer navečer se u hrvatskom Veleposlanstvu u Berlinu susreo s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj.
"Raspravljali smo sve teme koje su vezane za suradnju između država zapadnoga Balkana. Ključne teme bile su suradnja u energetskom sektoru te ambicije za reformske napore koji vode prema članstvu u Europskoj", izvijestio je u izjavi medijima nakon sastanka premijer Plenković.
Naveo je i da su države zapadnog Balkana potpisale sporazume o priznanju kvalifikacija, odnosno mobilnosti samo s osobnom iskaznicom.
Ocijenivši sastanak jako dobrim, dodao je kako je jako pozitivno to što je kancelar Scholz odlučio tu inicijativu bivše kancelarke Angele Merkel, koju je pokrenula 2014.
S aspekta Hrvatske, koja je 2013. postala članica Europske unije, istaknuo je premijer Plenković, dobro je da naše susjedne zemlje idu naprijed prema Europskoj uniji.
To je dobro za njihovu stabilnost, gospodarsku i sigurnosnu situaciju te za sprječavanje nezakonitih migracija, dodao je.
Hrvatska kao energetski hub za susjedne zemlje
"Mi smo, iz pozicije države koja će za manje od 60 dana realizirati sve svoje strateške ciljeve dublje integracije – članstvom u Schengenskom prostoru i europodručju – tu da unaprijedimo i ekonomsku suradnju i, naravno, vodimo računa o Hrvatskoj kao energetskom hubu koji je koristan i za susjede sjeverno, istočno i zapadno od nas", poručio je premijer.
Za Hrvatsku su, istaknuo je premijer, posebno važne dvije teme.
Prva je Jadransko-jonski plinovod, kako bi plin iz Azerbajdžana mogao doći do Dugopolja i spojiti se na sustav Plinacroa, što bi bilo dobro i za Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu.
Druga je LNG terminal na Krku, kazao je premijer Plenković podsjetivši da je Vlada donijela odluku o investiciji koja će povećati kapacitet postojećeg broda s 2,9 milijardi kubika godišnje na 6,1.
To, dodao je, pretpostavlja i daljnje investicije u plinovode.
Fortenova danas funkcionira dobro, a toga ne bi bilo bez Vladine reakcije kad je došlo do kolapsa Agrokora
Odgovarajući na pitanja novinara o drugim aktualnim temama, osvrnuo se na navodnu prodaju Sberbankovog udjela u Fortenovi.
Kazavši kako se Vlada jutros očitovala o toj temi, a to su učinila i ministarstva financija i vanjskih poslova, premijer Plenković naglasio je da je najvažnije da ta kompanija funkcionira dobro.
Podsjetio je da je bivši Agrokor kolabirao prije pet i pol godina, a Vlada je tada intervenirala posebnim zakonom i izvanrednom upravom.
Da nije bilo te reakcije Vlade, vjerojatno bi došlo do kolapsa OPG-ova, dobavljača i gubitka radnih mjesta u nizu kompanija u sustavu tadašnjeg Agrokora.
Govoreći o potezima u proteklih nekoliko mjeseci, premijer Plenković naglasio je da je Hrvatska, prigodom usvajanja odgovarajuće uredbe na razini Vijeća Europske unije, izborila iznimku da se do 31. listopada ostavi vremenski prostor kako bi Sberbanka, koja je ionako već dugo vremena najavljivala da želi prodati svoj udio u Agrokoru, imala vremena da se taj proces riješi.
Postojao je, dodao je premijer, ozbiljan interes i priprema hrvatskih mirovinskih fondova koji su tražili odgovarajuća odobrenja od nadležnih tijela na razini Vlade, koja ih je u potpunosti i pravovremeno dala.
Sberbanka nije informirala Vladu o transakciji, vidjet ćemo je li ona zakonita i o kome se radi
Na kraju se dogodilo da je u okviru jednoga fonda jedan dio suvlasnika odlučio ne participirati u toj transakciji pa se ona, nažalost, nije realizirala, a drugi fondovi nisu imali ni vremena ni mogućnosti da u tom roku to naprave.
O ovome što se dogodilo sada, naglasio je premijer Plenković, Sberbanka nije informirala Vladu, ali niti upravu Fortenove, pa će tek kad se skupe sve informacije Vlada moći vidjeti o kome se radi, je li transakcija zakonita, je li stvarni ulagač gospodin koji se intenzivno pojavljuje u medijima.
"Moramo jako dobro sagledati što se tu sve događa i o čemu se radi pa ćemo nakon toga donositi odluke", poručio je premijer Plenković poručivši da je Vladi važno da kompanija funkcionira normalno i da sve što je u njenom sastavu radi.
Komšić, koji navodno predstavlja Hrvate, stalno ima politiku protiv Hrvatske
Osvrnuo se i na nastup veleposlanika Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, ocijenivši ga apsolutno neprimjerenim.
"Takav jedan neprimjeren napad na visokog predstavnika Schmidta pokazuje da nema političke volje, barem kad je riječ o onome tko je taj govor pisao, da zemlja funkcionira skladno", poručio je premijer Plenković naglasivši ponovno da se Hrvatska zalaže za ravnopravnost Hrvata, Srba i Bošnjaka kao konstitutivnih naroda, sukladno Daytonsko-pariškom ugovoru i Ustavu BiH.
Premijer Plenković smatra da je ono što je visoki predstavnik Schmidt napravio pridonijelo stabilnosti Bosne i Hercegovine i normalnom putu formiranja vlasti nakon izbora.
Istaknuo je kako gospodin Komšić stalno ima antihrvatski narativ, što dovodi do jedne apsurdne situacije jer netko tko, navodno, predstavlja Hrvate u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine stalno ima politiku protiv Hrvatske.
Komšićevi izborni rezultati, dodao je, dokazuju da za njega najviše glasaju birači u krajevima gdje je najmanje Hrvata u Bosni i Hercegovini.
"Ako on dobije izbore na temelju glasova u Sarajevu, Tuzli i Zenici onda znamo da u onim krajevima BiH gdje žive Hrvati oni za njega nisu glasali", kazao je istaknuvši da je taj prijevarni izborni proces, koji je sada manifestirao četvrti put, apsolutno neprihvatljiv i ruši temelje povjerenja i normalnog funkcioniranja.
Ustvrdivši kako Komšić ne predstavlja Hrvate u Predsjedništvu, podsjetio je kako Hrvati idu na izbore za člana Predsjedništva tako da sami reduciraju pluralizam i opredijele se za samo jednu kandidatkinju, a unatoč tome Komšić dobije više glasova.
Govoreći o mirovnoj operaciji EUFOR-a Althea, premijer Plenković izrazio je spremnost Hrvatske da u njoj sudjeluje.
"Hrvatska je supotpisnik Daytona, zahvaljujući Hrvatskoj je došlo do oslobađanja teritorija u Bosni i Hercegovini i, u konačnici, do mira. Prema tome, Hrvatska je tu itekako konstruktivan akter", poručio je premijer Plenković istaknuvši kako 27 godina nakon mira ne vidi koja bi to logična i razumna prepreka bila za sudjelovanje hrvatskih časnika u bilo kojem obliku operacije Althea.
"Pa nije to operacija kojom bi imali mi neke pretenzije prema teritoriju Bosne i Hercegovine, nego operacija sigurnosti, stabilnosti i dobrog funkcioniranja zemlje. Tako da mi je taj cijeli antihrvatski narativ koji dolazi od Komšića neprimjeren i iritantan", kazao je premijer Plenković poručivši Komšiću neka bolje pogleda što čini.
Tu smo da unaprjeđujemo bilateralne odnose Hrvatske i Njemačke
Uoči sastanka na vrhu, premijer Plenković susreo se u Berlinu s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj.
"Ovaj put u Berlinu boravimo u kontekstu jednog šireg foruma, Berlinskog procesa koji posvećen nama susjednim zemljama jugoistočne Europe, a u njemu sudjeluje i Hrvatska s obzirom na izraženi interes prema zemljama regije koje imaju svoje ambicije prema Europskoj uniji i NATO-u, kako koja", rekao je premijer Plenković govoreći na početku susreta s predstavnicima hrvatske zajednice.
"Mi smo tu da unapređujemo bilateralne odnose, ali i da iz neposredne blizine pratimo taj proces i pomažemo ga koliko možemo u procesu ispunjavanja kriterija", poručio je hrvatski premijer i dodao da je dolazak u Njemačku uvijek prilika da stavimo u fokus odnose sa Njemačkom i položaj Hrvata koji ovdje žive.
Unatoč krizi, očekujemo gospodarski rast od 5,7 posto
Kazao je da je Hrvatska sada u fazi ulaska u zadnja dva mjeseca okončanja velikih višegodišnjih reformskih procesa i ostvarenja strateških ciljeva.
„Hrvatska će za manje od 60 dana postati članica europodručja i Šengenskog prostora“, podsjetio je i dodao da će Hrvatska ući u krug od samo 15 zemalja koje su i u Europskoj uniji, NATO-u, euro i šengenskom području i to nakon niza reformi i ispunjenih kriterija.
Istaknuo kako je ulazak u područje eura i šengensku zonu važan događaj za gospodarstvo i posebice za ulaganja i turizam pri čemu je, kako je naglasio, Njemačka ove godine ponovno postala važno područje kad je u pitanju hrvatski turizam.
Premijer Plenković naveo je kako se očekuje da će, unatoč krizi uzrokovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu, gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine biti oko 5,7 posto, a po procjenama međunarodnih financijskih organizacija i preko šest posto.
"To pokazuje agilnost hrvatskog gospodarstva i kako su mjere koje smo poduzimali uspješne“, istaknuo je.
Podsjetio je kako je država intervenirajući očuvala radna mjesta, snagu proračuna, izvršila socijalne transfere, redistribuirala novac onima kojima je najpotrebniji, subvencionirala cijene struje, plina, naftnih derivata, ograničila cijene nekih prehrambenih proizvoda, a istovremeno nastavila ulagati u strateške infrastrukturne projekte, pa je tako Hrvatska danas pelješkim mostom konačno fizički povezana.
Hrvatskoj cilj iskoristiti geostrateški položaj u domeni energetike
Predsjednik Vlade je rekao kako bi po procjenama 2023. trebala biti godina usporavanja globalne ekonomije.
"To će se reflektirati i na Njemačku, a time i na cijelu Europsku uniju pa i na Hrvatsku no mi u tu fazu ulazimo poprilično spremni", istaknuo je.
Ukazao je i na potrebu zadržavanja političku stabilnosti i društvene kohezije i u kriznim vremenima te kako sve zemlje rade na tome da izbjegnu socijalnu frakturu.
Plenković je kazao i kako je u godinama koje su pred nama poseban izazov suradnja u domeni energetike te daje hrvatski cilj iskoristiti svoj jako dobar geostrateški položaj i infrastrukturu, posebno istaknuvši terminal za ukapljeni plin na Krku.
"To će biti tema i sutra na forumu Berlinskog procesa, ali i bilateralnih razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom", rekao je premijer Plenković.
Hrvatski je premijer na kraju obraćanja zahvalio hrvatskim iseljenicima na jačanju veza između Hrvatske i Njemačke.
