Minimalna neto plaća u Sloveniji sada će iznositi 878 eura neto, dok je u Hrvatskoj Uredbom Vlade u listopadu prošle godine određeno da će neto plaća u 2023. iznositi 4219,32 ili 560 eura, povećanje iznosi 470 kuna ili 62 eura, a evo kako to naši susjedi rade pametnije.
Nakon sjednice Vlade RS, ministar rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Luka Mesec najavio je novi iznos minimalne plaće koja će se povećati za 100 eura i sada će iznositi 878 eura neto. Riječ je o jednom od najvećih povećanja minimalne plaće u posljednje vrijeme. U bruto iznosu minimalna plaća sada će iznositi 1.203,36 eura, što u odnosu na prošlu godinu, koja je iznosila 1.074,43 eura bruto, predstavlja povećanje od 12 posto, priopćilo je dodatno Ministarstvo rada, obitelji, socijalne skrbi i jednakih mogućnosti.
Troškovi poslodavaca porast će za 8,46 posto zbog povećanja (bruto) minimalne plaće zbog učinka minimalne osnovice za uplatu doprinosa (1181,75 eura), koja je lani bila viša od minimalne plaće. Novi iznos minimalne plaće bit će popraćen odgovarajućim zakonskim usklađivanjem minimalne bruto satnice privremenog i povremenog rada za studente i umirovljenike. Iznos minimalne bruto satnice za privremeni i povremeni rad učenika i studenata te umirovljenika povećat će se sa sadašnjih 6,17 eura na 6,92 eura, kažu u ministarstvu.
Ministarstvo rada, obitelji, socijalne skrbi i jednakih mogućnosti donijelo je odluku o visini minimalne plaće nakon što je zaprimilo prosinačke podatke o godišnjoj inflaciji. " Minimalna plaća se podiže za 100 eura neto. Ako je prošle godine minimalna plaća bila 778 eura neto, sada raste na 878 eura neto", rekao je ministar Luka Mesec .
Ponovno je podsjetio da su hrana, životne potrepštine i troškovi znatno poskupjeli u posljednjih godinu dana zbog inflacije. " Najgore su prošli primatelji najnižih plaća, hrana postaje skuplja nego išta drugo. Treba voditi računa o onima koje inflacija najviše pogađa i koji najveći dio svojih primanja troše na tekuće troškove života ."
Povećanje minimalne plaće za 100 eura neto inače je bilo očekivano, Mesec ga je najavio već krajem prošle godine. Riječ je o najvećem skoku minimalne plaće u posljednjem desetljeću, a povećanje predstavlja zbroj triju učinaka: minimalnih troškova života koji su u listopadu prvi put nakon pet godina izračunati i iznosili su 669,83 eura, godišnje inflacije. (u odnosu na godinu prije, u prosincu 10,3 posto) i zakonodavstvo o porezu na dohodak.
Povećanje minimalne plaće otvara pitanje što će biti s ostalim plaćama. Mesec je rekao da je Vlada na problem djelomično odgovorila poreznom reformom koja je stupila na snagu od nove godine. "Poreznom reformom raste rasterećenje općeg poreza na dohodak s 3.500 na 5.000 eura godišnje, što znači da se minimalne plaće povećavaju za oko četrdeset eura neto mjesečno. Prosječna plaća time će porasti za jedanaest eura. "
Aktualne su još dvije mjere povećanja preostalih plaća. Prvi je nova regulacija plaća u javnom sektoru. S druge strane, novi kolektivni ugovori i dogovor o novom modelu plaća u privatnom sektoru. Obnovu je sa socijalnim partnerima dogovorio već u ljeto. " Mi smo praktično dogovorili sa sindikatima i poslodavcima da ćemo ove godine renovirati model plaća", najavio je Mesec.
Reforma bi trebala postaviti kao polazište da minimalna plaća doista postane najniža plaća u državi, a sve ostale plaće se grade iznad, a ne ispod nje. " Ako pogledamo samo javni sektor, vidjet ćete da sada imamo dvadeset i četiri razreda ispod minimalne plaće. Kolektivni ugovori, pa i oni koji se odnose na javni sektor, moraju se revidirati. Uvjet za to je novi ugovor o modelu plaća u Sloveniji. Radit ću na tome da se to dovrši ove godine kako bi sindikati i poslodavci tada mogli krenuti u pregovore o plaćama u svim djelatnostima u zemlji. "
Kakve će biti posljedice povećanja minimalne plaće?
Kako je za Radio Slovenija izvijestila Urška Valjavec, odnosi među zaposlenicima dodatno će se pogoršati. Čak i viši početni 26. platni razred koji je načelno dogovoren za asistente pri povećanju minimalne plaće znači da oni i dalje ostaju na minimalnoj plaći. Istovremeno se postavlja i pitanje financiranja. " Razliku naknade za zbrinjavanje pokrivaju općine, ako općine nemaju taj novac, pokrivat će to roditelji", upozorava Domadenik Muren , profesor s Ekonomskog fakulteta u Poloni.
Zbog povećanja minimalne plaće, sindikati već pozivaju na povećanje preostalih plaća. U Pošti Slovenije trenutačno tek desetak zaposlenih prima dodatak na minimalnu plaću, kaže sindikalni povjerenik Sašo Gržinič . Prema novom pravilniku, polovica zaposlenih mogla bi dobiti dodatak na minimalnu plaću: " To znači između 2500 i 2900 zaposlenih u Pošti. "
Predsjednik Kluba slovenskih poduzetnika Joc Pečečnik ne vidi smisla u određivanju minimalne plaće. " Svako povećanje plaća ruši cjelokupne odnose u zemlji, a nagrađuje one koji su najbolje plaćeni, odnosno populističkije dnevne modre, koji ih razbacuju, umjesto da kažu da će u idućoj godini smisliti novi sustav plaća. šest mjeseci, a učinak bi bio znatno bolji ", rekao je za Radio Slovenija.
Minimalna plaća sada će iznositi 878 eura neto. Fotografija: Pixabay
Minimalna plaća sada će iznositi 878 eura neto. Fotografija: Pixabay
ZSSS pozdravlja povećanje minimalne plaće
Unija slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) pozdravlja novoodređeni iznos minimalne plaće od 878 eura neto, jer uvelike slijedi zahtjeve iznesene tijekom pregovora na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Pritom su upozorili da je u svjetlu visoke inflacije taj iznos manji nego što bi inače bio.
Kako su podsjetili u ZSSS-u, put do utvrđivanja novog iznosa trajao je od jeseni. Tada su na Gospodarsko-socijalnom vijeću vođeni pregovori socijalnih partnera o načinu obračuna i visini minimalne plaće, koji su "dugotrajni zbog raznih čimbenika koji utječu na visinu minimalne plaće".
"ZSSS je predložio da se u obzir uzme i novi izračun minimalnih troškova života i inflacija, dok su poslodavci smatrali da je postotak inflacije dovoljan" , napomenuli su.
Danas najavljeno povećanje minimalne plaće ocijenili su značajnim jer novoutvrđeni iznos premašuje minimalne troškove života za više od 20 posto, ali su istovremeno upozorili da je u svjetlu visoke inflacije niži od njega. inače bi bilo.
Stoga ZSSS očekuje da će nadležno ministarstvo "odmah pristupiti izmjenama zakonske regulative koja se odnosi na izračun minimalnih troškova života, i to tako da se oni utvrđuju najmanje svake dvije godine". Time će se, dodaju, unaprijed lakše ostvariti svrha minimalne plaće, odnosno podmirenje životnih troškova.
Ponovno su istaknuli kako je minimalna plaća samo dio problematike plaća, te će ubuduće biti potrebno "eliminirati uravnilovku i niske plaće koje prima većina radnika na razini pojedinih poslodavaca i djelatnosti". Radnici zaslužuju plaće koje neće biti samo nešto veće od minimalne plaće, već koje će njima i članovima njihovih obitelji omogućiti pristojan život, istaknuli su.
Vlada je odobrila izmjene evidencija iz područja rada
Vlada je na sjednici prihvatila izmjene i dopune Zakona o evidencijama u području rada i socijalnog osiguranja, kojima bi se trebalo suzbiti kršenje odredbi o radnom vremenu. Amandmanom se uvodi obvezno uvođenje elektroničke evidencije radnog vremena za tvrtke koje su kažnjene zbog kršenja zakona o radu. Za ostale tvrtke neće biti promjena.
Radnici koji smatraju da su im povrijeđena prava na radno vrijeme moći će od poslodavca zatražiti uvođenje elektroničkog evidentiranja radnog vremena, objasnio je ministar rada Luka Mesec na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
"Ako poslodavac to odbije, o tome će morati obavijestiti inspekciju koja će potom provjeriti stanje u tvrtki. Ako utvrdi da se u tvrtki stvarno događaju prekršaji, propisat će poslodavcu obvezno elektroničko evidentiranje", dodaju. on je dodao.
Time će zaposlenici u stvarnom vremenu imati uvid u broj radnih sati i odrađenih prekovremenih sati. “Tako osigurat će i da ti sati budu pošteno plaćeni” , naglasio je. Prema Meščevim riječima, neće biti promjena za tvrtke koje poštuju zakon.
Ministarstvo je isprva planiralo da svi zaposlenici svoj dolazak evidentiraju elektronički, no to je izazvalo poprilično krvoproliće među poslodavcima. Socijalni partneri tada su se dogovorili da će elektroničku evidenciju morati osigurati samo prekršitelji.
