U ponedjeljak je otvoren 20. Bledski strateški forum, najvažniji vanjskopolitički događaj u Sloveniji, koji je okupio više od dvije tisuće sudionika iz cijelog svijeta i međunarodnih institucija. Na forumu su se raspravljale globalne i regionalne krize – od Ukrajine i Zapadnog Balkana do pitanja genocida u Gazi. Sudjelovali su brojni predsjednici država, premijeri, ministri vanjskih poslova, predstavnici EU, međunarodnih institucija i financijskog sektora.
Jedan od naglašenih problema bila je, kako su mnogi sudionici primijetili, oslabljena uloga Europe u novim globalnim okolnostima. Hrvatski premijer Andrej Plenković, govoreći na panelu premijera, naglasio je da je „od velike važnosti proširenje Europske unije na države jugoistoka Europe, s obzirom na promijenjene globalne okolnosti i sigurnosnu situaciju u susjedstvu“. Upozorio je da bi, u slučaju usporavanja europske perspektive, „drugi akteri mogli postati utjecajniji u regiji“. Dodao je da je nužno inzistirati na individualnim reformama te naglasio hrvatsku podršku „proširenju utemeljenom na vlastitim zaslugama i principu dobrosusjedskih odnosa“.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos istaknula je kako je širenje Unije „puno više od povećanja teritorija i stanovništva, to je povezivanje Europe u cjelinu koju dosad nismo imali“. Naglasila je važnost političkih lidera koji vjeruju u europsku budućnost svojih država i koji reformske procese pretvaraju u svakodnevnu politiku. Upozorila je i na djelovanje vanjskih sila koje žele oslabiti proces proširenja, navodeći kao pozitivne primjere crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog premijera Edija Ramu.
Slovenski premijer Robert Golob poručio je državama Zapadnog Balkana da iskoriste „otvoreni prozor“ za pristupanje EU, otvoren ratom u Ukrajini, jer bi se taj proces mogao zatvoriti za nekoliko godina. Marta Kos izrazila je optimizam u pogledu dinamike proširenja: Crna Gora bi mogla postati 28. članica 2028. godine, a Albanija 2029.
Forum je započeo i s neuobičajenim prizorom – prosvjedima propalestinskih aktivista uz Bledsko jezero, koji su upozoravali na tragediju u Gazi i tražili snažniju reakciju europskih lidera. Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon priznala je da bi EU trebala učiniti više, dok su prosvjednici poručili da „povijest neće suditi po riječima nego po djelima“.
U svom govoru Fajon je naglasila da je „ono što se događa u Gazi nedopustivo“ te poručila da međunarodna zajednica nije položila ispit humanosti. Govorila je i o krizi međunarodnih institucija, nužnosti širenja EU te o Sloveniji kao zagovornici diplomacije, međunarodnog prava i solidarnosti.
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar podsjetila je da je Slovenija bila među prvim državama koje su priznale Palestinu, te kritizirala „genocidnu politiku Izraela“. Istaknula je da EU mora zauzeti jasniji stav i da je vrijeme da „moćnima kažemo hrabru, neoborivu istinu“.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa također je naglasio važnost proširenja EU na Zapadni Balkan, Moldaviju i Ukrajinu. Istaknuo je da države kandidati moraju prevladati povijesne sporove i preuzeti odgovornost. Osudio je humanitarnu katastrofu u Gazi i pozvao Izrael da obustavi napade i omogući humanitarnu pomoć.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izrazila je nezadovoljstvo nejedinstvom EU oko Izraela, naglasivši da je u pitanju vjerodostojnost Unije. Ukazala je, međutim, na snažnu humanitarnu i financijsku podršku Palestincima.
Na panelu o Ukrajini, predstavnici te zemlje jasno su poručili da neće pristati na zamrzavanje sukoba ili kapitulaciju. Zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Oleksandr Miščenko naglasio je da Putin neće pristati na pregovore dok ne vjeruje da Rusija može pobijediti na bojištu. Stoga je nužno jačati vojnu i političku potporu Ukrajini.
U nastavku foruma raspravljat će se o multilateralizmu, odnosima SAD-a i Europe, reformi UN-a, palestinskim izbjeglicama te ulozi turizma u Sloveniji, Europi i svijetu.
Ivan Botteri
https://www.hia.com.hr/eu-i-svijet/eu-vijesti/item/46439-plenkovic-na-bledskom-strateskom-forumu-globalne-okolnosti-isticu-vaznost-prosirenja-eu#sigProId11fad8e33b