Strateški forum pozvao na reformu Vijeća sigurnosti UN-a

Strateški forum na Bledu pokazao se u svojoj kompleksnosti i raznovrsnosti tema i problema potrebnih rješavanja u međunarodnoj zajednici. Prvoga dana najviše riječi bilo je o širenju EU-a, zatim o stradanjima i čak genocidu u Gazi, a nešto manje o izlazu iz ratne krize u Ukrajini. Drugoga dana dominirao je multilateralizam, koji pada na ispitu zrelosti i učinkovitosti djelovanja Vijeća sigurnosti UN-a. Taj je problem razmatran na panelu predsjednika država, a ove godine to su bili predsjednici: Estonije (zemlje Baltika), Češke (zemlje srednje Europe), Crne Gore (zemlje Balkana) i domaćina foruma – Slovenije (zemlje na sunčanoj strani Alpa). 

Uvod u panel predsjednika bio je razgovor s američkim veleposlanikom u NATO savezu Matthewom Whitakerom. To je zapravo bio jedini službeni predstavnik SAD-a na ovom forumu, pa je njegov nastup razumljivo pobudio zanimanje s obzirom na blago zaoštravanje odnosa SAD-a i EU-a te uskraćivanje vojne pomoći europskim državama od strane SAD-a, što je najteže pogodilo Ukrajinu. Naravno, važan je i drugi razlog, a taj leži u američkim zahtjevima da EU poveća državne doprinose za vojne potrebe. Dosadašnja prilično obilata materijalna podrška SAD-a istopila se s dolaskom Trumpa na čelo te najrazvijenije zemlje svijeta.

Američki veleposlanik kritizirao je više poteza Europe, koji su po njegovu mišljenju nedovoljni za postizanje veće odgovornosti za dogovor Rusije i Ukrajine: „Jer je nepošteno očekivati da samo SAD nastoji utjecati na završetak rata u Ukrajini.“ Je li to baš tako? – pitaju se objektivni i nezavisni politički analitičari i primjećuju da Europa samo očekuje da SAD sankcijama slabi vojnu moć Rusije, ali ne na način kako Whitaker očekuje, tj. da u ratu „ne može pobijediti nijedna strana“, iako je jasno da Ukrajina može pobijediti ako sve demokratske snage svijeta odluče kazniti agresora, kao što je to bilo u Drugome svjetskom ratu.

Veleposlanik priznaje da stvari oko dogovora idu teško, ali relativizira stanje riječima da „za zaključivanje dogovora moraju biti obje strane“, a dobro se zna da Putin ne želi prekid rata. Sada je to neka druga priča, kada američki predstavnik tvrdi da Europa treba pritisnuti obje strane da se dogovore o rješenju, a iza leđa govori se kao da Ukrajina treba Rusiji odstupiti Krim i veći dio istoka države. Zanimljiv je njegov zaključak: „Uvjeren sam da smo najjače savezništvo u povijesti planeta, a mogli bismo biti još jači.“

Što to znači? SAD želi smanjivati svoj udio u NATO savezu, a ne želi svoje saveznike toliko ojačati da nadjačaju Rusiju, jer bi to narušilo ravnotežu između SAD-a i Rusije. Zbog svega toga Zelenski se sve više okreće Europi i vlastitoj proizvodnji oružja usmjerenoj na „prenošenje vatre i udara duboko na teritorij Rusije“.