U Francuskoj se održava drugi krug parlamentarnih izbora. Predviđa se pobjeda krajnje desnice, ali s nedovoljnom većinom za sastavljanje vlade.
Zbog specifičnosti francuskog izbornog sustava prvi krug, nije presudan. Francuska je podijeljena u 577 izbornih jedinica i u svakoj se bira jedan zastupnik. Za ulazak u parlament u prvom krugu potrebna je apsolutna većina glasova. U suprotnom, svi kandidati koji osvoje više od 12,5 posto glasova ulaze u drugi. U prvom krugu izabrano je samo 76 zastupnika.
Tri opcije formiranja vlasti nakon parlamentarnih izbora
Na drugi krug parlamentarnih izbora do 12 sati izašlo je 26,6%, što je za 8% više nego nakon drugog kruga izbora 2022. godine, kazala je novinarka Kristina Pešić za HTV-ov Studio 4.
Predizborne ankete pokazuju da bi Nacionalno okupljanje trebalo postati najjača stranka u parlamentu. Budući da ni ljevica, ni desnica, niti centar neće najvjerojatnije uspjeti imati apsolutnu većinu, nakon večerašnjih izbora, dodala je, vjerojatno će se razmišljati o nekoliko opcija.
- Svi će najvjerojatnije pokušati oformiti vladajuću koaliciju s dosta dvojbenim mogućnostima zajedničkog dogovora s obzirom na to da se ne slažu oko većine tema koje muče francusko društvo. Druga opcija bi bila oformljavanje privremene vlade sa najjačom strankom na čelu. Treća bi bila određena, odnosno manjinska vlada s najjačom strankom. Privremena vlada bi se morala dogovarati od zakona do zakona, što bi posve sigurno otežalo svakodnevno funkcioniranje političkog i ostalog života u Francuskoj, izjavila je novinarka Kristina Pešić.
Pešić: Ako se preslikaju rezultati anketa na izborne, nitko neće imati apsolutnu većinu
Sve političke stranke pozvale su svoje birače da izađu danas na birališta kako bi si osigurale što veći legitimitet u francuskom parlamentu, kazala je novinarka HTV-a Kristina Pešić za podnevni Dnevnik.
U državi je raspoređeno oko 30.000 policajaca, a u Parizu 5.000, zato što vlada strahuje da bi večeras nakon objave rezultata moglo doći do prosvjeda.
Oko kojih tema se stranke ne slažu, a što im je zajedničko?
Ako će se rezultati predizbornih anketa preslikati na izborne rezultate, onda ni ljevica, ni desnica niti centar neće imati apsolutnu većinu u parlamentu. K tome, dodaje Pešić, koalicijski potencijal im je poprilično minimalan jer se ne slažu oko većine tema.
- Ne slažu se oko mirovinske reforme, oporezivanja, tržišta rada, odnosu prema Ukrajini. Jako važno pitanje u Francuskoj je kako odgovoriti na rast cijena energenata, kazala je Pešić i dodala da se ne slažu niti oko pitanja migranata i novog vala migracija. Desnica je, kaže, diljem Europe profitirala upravo na toj temi.
- Ono što je zajedničko i krajnjoj desnici i krajnjoj ljevici je njihova želja da naprave potpuno demontiranje Macronove politike, svaka na svoj način.
Le Pen bi mogla, prema anketama, ostvariti manje glasova nego u prvom krugu
Predizborne ankete pokazuju da bi Nacionalno okupljanje Marine Le Pen trebalo postati najjača pojedinačna stranka u francuskom parlamentu, ali neće imati apsolutnu većinu.
- Šanse su joj mnogo manje nego primjerice uočih prvog kruga izbora, zato što su između prvog i drugog kruga ljevica i centar odlučili u mnogim izbornim jedinicama istaknuti zajedničke kandidate kako bi spriječili osipanje glasova. Analitičari opravdano kažu da ne treba potcjenjivati birače i da nitko ne može jamčiti da će primjerice birači ljevice iz prvoga kruga u ovome krugu glasati za primjerice kandidata Macronovih centrista, istaknula je.
Nakon zatvaranja birališta u 8 sati trebali bi se objaviti i rezultati izlaznih anketa.
Kakav god bio rezultat Francuzi će s ovakvim sastavom parlamenta morati živjeti barem godinu dana jer se novi parlamentarni izbori mogu sazvati tek za godinu dana, istaknula je novinarka Kristina Pešić.
Euroskeptično, protuimigracijsko Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen bilo je najuspješnije u prvom krugu s trećinom osvojenih glasova, što je otvorilo put sastavljanju prve krajnje desne francuske vlade nakon Drugog svjetskog rata.
Hoće li "povlačenje" kandidata utjecati na sprečavanje rasipanja glasova?
Izborni sustav omogućuje strankama centra, ljevice i liberalima da se taktički dogovore i ostave u utrci samo onog kandidata koji ima najbolju poziciju za pobjedu protiv kandidata RN-a, a ostale povuku i tako spriječe rasipanje glasova.
Pošto su "mainstream" stranke uspjele dogovoriti zajednički nastup protiv RN-a, ankete predviđaju da će broj zastupnika krajnje desnice biti manji od prvotno očekivanog. Marine Le Pen se ne predaje i tvrdi da "republikanska fronta" glavnih stranaka pokazuje prezir prema njezinim glasačima i stoga ih poziva da masovno izađu na drugi krug izbora.
- Stječe se dojam da je sve ovo osmišljeno kako bi se demotivirali naši glasači. Srećom, poznajem ih i znam da su jako motivirani, pa im kažem: idite i glasajte, rekla je Le Pen za radio Europe 1 i CNews TV . Trebamo sve, naglasila je.
Različite ankete predviđaju da će RN osvojiti od minimalno 175 do najviše 230 mjesta u parlamentu. Za većinu je potrebno 289.
Ujedinjena ljevica (Nova narodna fronta, NFP) mogla bi dobiti od 145 do 175 mandata, a liberalna koalicija Zajedno predsjednika Emmanuela Macrona od 130 do 160 mjesta. No zastupnik Europskog parlamenta Raphael Glucksmann, jedan od političkih vođa NFP-a, upozorio je da nitko ne bi trebao uzimati te ankete zdravo za gotovo.
- Komentatori i političari već govore kao da RN nema apsolutnu većinu i čestitaju si što su ga uspjeli blokirati. Mislim da bi to moglo demobilizirati birače i zabrinut sam. Postoji plimni val u korist RN-a, rekao je za RTL radio.
Oprezni su i anketari. Neizvjesno je hoće li se birači složiti s naporima da se blokira RN.
- Velika je nepoznanica veličina republikanske fronte... Hoće li birač ljevice glasati za kandidata desnice ili za kandidata iz Macronovog tabora?, rekao je anketar IFOP-a Jerome Fourquet na radiju RMC.
Ako glasanje bude u skladu s najnovijim istraživanjima, izbori će rezultirati parlamentom bez jasne većine i vjerojatno mukotrpnim pregovorima stranaka kojima je jedino zajedničko da su protiv Le Pen. A to bi, pak, moglo donijeti političku neizvjesnost, opstrukciju donošenja zakona i provođenja politika te usporavanje ekonomskih reformi.
IZVOR: HRT