Na parlamentarnim izborima u Austriji, prema projekcijama, pobijedili su krajnje desni liberali s 29,1 posto glasova, kojima je ovo prva pobjeda na nacionalnoj razini. Druga je Narodna stranka s 26,2 posto glasova. Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) pod vodstvom Herberta Kickla dobila je 29,1 posto glasova, ÖVP kancelara Karla Nehammera bila je druga s 26,2 posto glasova, prema projekcijama na zatvaranju birališta.
Za Socijaldemokrate (SPÖ) glasovalo je 20,4 posto birača, a prema projekcijama koje su objavili APA i austrijska televizija ORF, liberalni Neos s potporom od 8,8 posto i Zeleni s 8,6 posto glasova. Ostale stranke, uključujući Stranku piva i Komunističku partiju Austrije, prema projekcijama nisu dosegle parlamentarni prag od četiri posto. Prema posljednjim izborima 2019., većinu su osvojili Honorari za koje je tada glasovalo tek 16 posto birača. No, već su pobijedili na ovogodišnjim europskim izborima, dobivši više od četvrtine glasova.S druge strane, puno je izgubila Narodna stranka za koju je prije pet godina glasalo više od 37 posto birača.
Prema projekcijama, liberali bi u novom sazivu parlamenta trebali imati 57 mjesta, ÖVP 52, a SPÖ 40, koliko i dosad. Neos ih navodno ima 17, kao i Zeleni, prenosi APA. Alice Weidel, čelnica njemačke krajnje desne Alternative za Njemačku, među prvima je čestitala čelniku libertarijanaca Kicklu. No, čak i uz pobjedu liberala, malo je vjerojatno da će populisti, koji su već slavili na europskim izborima u lipnju, voditi novu vladu i prvi put imati kancelara. Iako su liberali izrazili želju da nakon izbora formiraju vladu zajedno s Narodnom strankom, Nehammer je tu mogućnost odlučno odbacio.
I nakon objave projekcija iz Narodne stranke su potvrdili da Kicklo i ja nećemo biti u Vladi. "Tako je bilo jučer, tako je danas i tako će biti i sutra", rekao je u prvoj izjavi glavni tajnik stranke Christian Stocker .Čelnik stranke i sadašnji kancelar Karl Nehammer, međutim, rekao je da moraju otkriti zašto oni koji brane radikalne pozicije dobivaju više glasova od onih koji zastupaju sredinu i razum.
Kickl je u prvoj izjavi zahvalio biračima na hrabrosti i povjerenju. "Glasači su se jasno očitovali", rekao je, dodavši da to za njegovu stranku znači da ne smije mijenjati svoje stavove. Kazao je i da treba pitati stranke koje isključuju suradnju s njim kako to ide uz demokraciju.
Socijaldemokrati su razočarani rezultatima. "Ovo je crni dan za demokraciju", rekao je glavni tajnik stranke Klaus Seltenheim . Dodao je kako im je cilj spriječiti plavo-crnu koaliciju, odnosno koaliciju liberala i Narodne stranke.Mediji su prije izbora spominjali i mogućnost prve trostranačke koalicije u povijesti Austrije u kojoj bi bili Narodna stranka, socijaldemokrati i Neos. Mandat za sastavljanje vlade u Austriji dodjeljuje predsjednik države nakon konzultacija, a nije nužno da ga daje stranci koja je na izborima osvojila najviše glasova.
Osnovani 1955. godine od strane bivših nacista, libertarijanci su suoblikovali politiku u Austriji čak i prije uspona populizma u Europi. FPÖ je do sada sudjelovao u pet vlada, posljednji put do 2019. kada ga je potresla afera Ibiza. No, stranka do sada nikada nije imala kancelara.
Godine 2021. vodstvo FPÖ-a preuzeo je Herbert Kickl, koji je svoju karijeru u stranci gradio prvenstveno kao njezin dugogodišnji ideolog. Ovaj 55-godišnji maratonac i alpinist iz Beljaka profesionalni je političar, a iako se ne smatra karizmatičnim, stranka je pod njegovim vodstvom vratila popularnost.
Kickl je poznat po britkom jeziku. Tako je austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellna opisao kao senilnu mumiju. Medije optužuje za neobjektivnost i oslanja se uglavnom na društvene mreže. Često koristi izraze koji podsjećaju na Freelancerovu nacističku prošlost.
Kampanjom je dominirala zabrinutost birača zbog ekonomskih problema i imigracije. Euroskeptični i proruski liberali obećali su tijekom kampanje stroža pravila o imigraciji i tražiteljima azila.
