Mark Rutte: „Ruska nuklearna prijetnja nije ostvariva“

Mark Rutte: „Ruska nuklearna prijetnja nije ostvariva“

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u pravo je vrijeme prizemljio oštru i prijeteću retoriku ruskoga predsjednika Vladimira Putina, koji je poručio da će „Rusija razmisliti o uporabi svih vrsta oružja ako dođe do napada na rusku enklavu Kalinjingrad, iako Rusija ne namjerava nikoga napasti“.

Rutte je elegantno, diplomatski odgovorio Putinu da „ruska nuklearna prijetnja nije ostvariva jer zna da ne može pobijediti NATO savez, pa tu njegovu prijetnju ne uzimam ozbiljno. Teritorij NATO-a nije izravno ugrožen od Rusije“. Putin za takve navodne pretpostavke nema nikakvih utemeljenja, iako je poznato da je takva lažna ratna propaganda u Rusiji prisutna još iz vremena NKVD-a, odnosno novijeg KGB-a, kojemu je i sam Putin pripadao i djelovao upravo u Njemačkoj. A tamo je nedavno, u Leipzigu, bio „parkiran“ dron, odnosno bespilotna letjelica napunjena eksplozivom, i sve to ruske izrade. Putin je, naravno, sve zanijekao i za taj događaj optužio njemačke vlasti.

Kada je potom njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u New Yorku, u OUN-u, upozorio ruskoga kolegu Sergeja Lavrova da „isključe opasan put eskalacije i prijetnji“, ruski mu je ministar uzvratio da su „takve optužbe besmislene i smiješne jer Rusija ne planira napad na Europu“, iako je Ukrajina jedna od najvećih europskih država i izravna je žrtva ruske agresije već petu godinu.

Nijedan ukrajinski prijedlog pomirenja ili prestanka nekih napada, kao primjerice napada na ruske rafinerije, Putin nije usvojio, čak ni u slučaju da ruska strana zauzvrat ne napada ukrajinske brodove u Crnome moru. Putin naprosto odbacuje i proglašava smiješnim takav prijedlog, unatoč sve većim ruskim ljudskim žrtvama i novom, većem kontingentu sjevernokorejskih vojnika koji uskoro stižu u rat protiv Ukrajine.

Putin otvoreno prijeti da će „na svaki napad uzvratiti napadima na središta odlučivanja u državama članicama NATO-a“. Što reći na takve prijetnje, koje se događaju uz nespremnost zapadnih saveznika, na čelu sa SAD-om, da pomognu Ukrajini kako bi mogla učinkovito uzvraćati na svakodnevne teške napade ruskih balističkih raketa, za koje Ukrajina nema odgovarajuće proturakete jer se Zapad boji širenja sukoba?

Tako Rusija slabo ometana gađa sve glavne gradove Ukrajine, posebice Kijev, a Ukrajina nema dovoljno pravoga oružja kojim bi mogla nanositi udare Moskvi i Petrogradu, što bi jedino učinkovito djelovalo na Rusiju i njezin moral. Naime, otvoreno treba reći da Ukrajini krvavo nedostaju rakete Patriot te da SAD ne želi u tome pomoći, a još k tome zabranjuje da se takve američke rakete iz skladišta zapadnih saveznika šalju na bojišta u Ukrajini.

Ove subote saznajemo da rusko ministarstvo vanjskih poslova savjetuje stranim diplomatima i državljanima da napuste Kijev „zbog novih masovnih napada na metropolu Ukrajine. Za možebitne negativne posljedice odgovara svatko tko ovo naše upozorenje ignorira“, upravo javljaju iz ruskoga ministarstva i objašnjavaju da će „oružane snage Ruske Federacije nastaviti s masovnim uzvratnim udarima. Oni koji ovo naše upozorenje ne uvažavaju, svjesno se izlažu smrtnoj opasnosti“!

Što je svrha ovakvih javnih ratnih upozorenja? Prije svega izazivanje straha kod naroda Ukrajine, ukrajinske vojske i svih koji pomažu Ukrajini u grčevitoj obrani domovine. Prema podatcima koje analiziramo posljednjih nekoliko dana, najveći napadi događaju se na Kijev i Harkov. To svakako prelazi mjeru ratnih poteza i pretvara se u genocidne poteze protiv civilnoga pučanstva Ukrajine, s ciljem završetka rata u teškom porazu Ukrajine, države žrtve ruske agresije.

Istodobno, na više frontova ukrajinska vojska postiže nove uspjehe, posebno oko Dnjepra. S druge strane, u Hersonskoj oblasti, na okupiranom području grada Oleškija, vlada totalna glad. Sada je ondje još oko 2000 ljudi, uključujući i 50 djece. Jedu još samo travu i korov. Nemaju ništa – ni struje, ni plina, ni hrane, ni bilo čega drugoga, a drže se zatvoreni i pod nadzorom, u okruženju, kako ne bi bježali na slobodni teritorij.

Vojni analitičari pišu i govore kako se sve vrti oko pitanja kada će Donbas pasti pod rusku okupaciju. A evo što ove subote kaže Zelenski, i to u vezi s današnjim stanjem borbi i masovnoga rušenja:

„Putin želi cijelu Ukrajinu, a ne samo Donbas. Putin je još 2005. godine rekao da je najveća tragedija 20. stoljeća raspad Sovjetskoga Saveza. I tu se kriju ciljevi ovoga rata, jer Putin kaže: 'Ukrajina ne može postojati samostalno i neminovno gubi svoju državnost'.“

Ako se umjesto tih namjera ostvari obrana Ukrajine na braniku Europe, onda je i Europa obranjena u cjelini.

Unatoč željama, Ukrajini neće biti lako ući u EU. Evo što o tome danas, ove subote, kaže povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos:

„Ukrajina neće dobiti poseban tretman na putu prema članstvu, a predloženi datum pristupanja 1. siječnja 2027. godine jest nemoguć. Naime, proces integracije ovisi isključivo o kandidatu i provedbi potrebnih reformi. Ipak, moramo uzeti u obzir da Ukrajina vodi rat za opstanak, tako da je naša dužnost da joj pomognemo“, naglasila je Marta Kos i dodala da se nada da će se do kraja ove godine otvoriti više pregovaračkih klastera za Ukrajinu te da će već u utorak, 6. listopada, Europska komisija predstaviti ažurirani pregled svoje politike proširenja.

Pored svih teškoća, Ukrajina uspijeva zadavati brige Rusiji pa je ovoga subotnjeg poslijepodneva više eksplozija potreslo izravno Moskovsku oblast. Riječ je o stotinama ukrajinskih dronova.

Ukratko, rat se nastavlja do obostranoga iscrpljivanja i zastrašivanja.

Ivan Botteri

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.