U prosincu je prošle godine nastavljen rast obujma građevinskih radova na godišnjoj razini, pri čemu je ukupan obujam povećan za 2,6% (prema kalendarski prilagođenim podatcima), uz rast obujma radova na zgradama za 6,5% i pad obujma radova na ostalim građevinama za 2,8%. Time je zadržana situacija u kojoj radovi na zgradama (koji na godišnjoj razini u kontinuitetu rastu posljednjih 38 mjeseci) primarno pridonose rastu ukupne građevinske aktivnosti, dok dinamika radova na ostalim građevinama oscilira s prevagom negativnih kretanja (prošle je godine jedino u razdoblju od kolovoza do studenoga zabilježen njihov međugodišnji rast). Ipak, tendencija kretanja pokazuje pozitivne pomake, pa je tako visoki godišnji pad radova na ostalim građevinama od 8,6% ostvaren u prvom kvartalu prošle godine postupno smanjivan u narednim kvartalima, da bi u četvrtom kvartalu prošle godine prešao u rast od 2,0%, što upućuje na to da se i radovi u niskogradnji postupno dinamiziraju.
U takvim je okolnostima obujam građevinskih radova u prošloj godini u cjelini povećan za 4,8%, uz rast radova na zgradama za 10,8% i pad radova na ostalim građevinama za 3,0%. Riječ je o nastavku rasta građevinske aktivnosti treću godinu zaredom, pri čemu su dinamika ukupne aktivnosti i aktivnosti na zgradama ne samo više nego u prethodnoj godini, nego su dosegle i najviše razine od 2008. godine. Stoga je građevinarstvo prošle godine dalo važan doprinos u poboljšanju makroekonomske situacije u zemlji, osobito u porastu BDP-a i zaposlenosti. Tako je broj zaposlenih u građevinarstvu prošle godine povećan za nešto više od 1400 osoba (u pravnim osobama i obrtima), pri čemu je realan porast vjerojatno višestruko veći jer su za 2018. godinu podatci o broju zaposlenih u pravnim osobama zasad privremeni, a oni su u pravilu znatno niži od konačnih. U svakom slučaju, stopa rasta broja zaposlenih u građevinarstvu nalazi se među najvišima po djelatnostima, odmah nakon Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u kojoj su najvidljiviji učinci izuzetno uspješne turističke sezone. Istodobno je prema prvoj procjeni u prošloj godini rast bruto dodane vrijednosti građevinarstva iznosio 4,7%, što je dvostruko više od rasta ukupne bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva (2,1%).
Nastavak relativno visokog rasta građevinske aktivnosti u visokogradnji popraćen potisnutom aktivnošću u niskogradnji rezultirao je povećanjem udjela obujma radova na zgradama na 51,7% ukupne građevinske aktivnosti u prošloj godini, što pripada u povijesno najviše udjele. Istodobno je oporavak investicijske aktivnosti rezultirao i rastom građevinske aktivnosti na novogradnjama, čime je udjel novogradnji prošle godine dosegao 55,6%, što je najviše od 2011. godine.
Građevinska aktivnost je u 2018. godini porasla i u EU 28, i to petu godinu zaredom. Prema zasad raspoloživim podatcima, za 21 zemlju ukupan je rast iznosio 2,0% pri rastu aktivnosti na zgradama od 1,3% i na ostalim građevinama od 4,0%. Dvoznamenkast rast zabilježen je u Mađarskoj (+22,2%), Latviji (+21,8%), Sloveniji (+19,8%), Poljskoj (+19,3%), Estoniji (+18,1%) i Litvi (+13,7%), dok je pad građevinske aktivnosti prošle godine obilježio Rumunjsku (-3,9%), Švedsku (-1,3%) i Francusku (-0,3%). Za građevinske tvrtke znatan rizik predstavlja potreba prilagodbe snažnim kolebanjima potražnje jer se narasloj potražnji moraju prilagođavati investiranjem u dodatnu opremu koja ostaje neiskorištena kada potražnja padne. Pritom kolebljiva kretanja podupire i vremenski neujednačeno korištenje sredstava iz fondova EU, pa se tako u Poljskoj, Sloveniji, Latviji i Mađarskoj u posljednje dvije godine bilježe visoke dvoznamenkaste stope rasta, dok je u 2016. godini zabilježen snažan dvoznamenkast pad.
Unatoč rastu koji je prisutan posljednjih godina, razine građevinske aktivnosti u EU 28 i u Hrvatskoj i dalje su niže od onih iz pretkrizne 2008. godine za 5,7%, odnosno 42,3%. Pritom je 12 europskih zemalja doseglo ili prešlo pretkriznu razinu, dok se prema tom pokazatelju u lošijoj situaciji od Hrvatske nalaze samo Grčka, Portugal i Slovenija. Ohrabruje činjenica da je u prošloj godini rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašio prosječan rast ostvaren u EU te da se kontinuitet višeg rasta održava u posljednjih deset mjeseci.
