Simpozij Prevencija i utjecaj na zdravlje i kvalitetno starenje održan je 15. studenoga pod pokroviteljstvom Zbora liječnika Hrvatske, a u organizaciji Hrvatskog društva za primarnu zdravstvenu zaštitu te voditeljice Marije Divić donio je nova stručna razmatranja kojima sam i osobno dao doprinos. Na simpoziju sam održao izlaganje pod naslovom „Zdravlje građana svijeta“ u kojem sam spomenuo da je globalni zdravstveni krajolik obilježen zastojima uzrokovanim pandemijom Covida-19 koja je poništila desetljeća napretka u očekivanom životnom vijeku i zdravim godinama života, neuspjehom u ostvarivanju ciljeva univerzalnog zdravstvenog osiguranja.
Vodeći uzroci smrti su sve više nezarazne bolesti: ishemijska bolest srca, dijabetes, rak. Globalno zdravlje ugroženo je rastućom stopom pretilosti ili pothranjenosti, problemima mentalnog zdravlja, otpornosti na antimikrobne lijekove.
Indikator zdravstvenog stanja je i smrtnost djece prije petog rođendana. Ona je još uvijek je izuzetno česta u svijetu. Smrtnost djece zamjenski je pokazatelj životnih uvjeta u pojedinoj državi. Da bi smrtnost djece dosegla niske razine, mnoge stvari moraju ići kako treba istovremeno: dobra zdravstvena skrb, dobra prehrana, čista voda i sanitarni uvjeti, zdravlje majki i visok životni standard. Kad je riječ o globalnom zdravlju, svih dvadeset zemalja s najnižim očekivanim životnim vijekom nalaze se u Africi. One s najvišim očekivanim životnim vijekom nalaze su se uglavnom u Europi i među bogatim zemljama Azije. Još uvijek postoje velike nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj skrbi na temelju geografije i bogatstva. Međutim, bogate, razvijenije zemlje nisu imune na bolesti i često imaju visoke stope kroničnih bolesti i čimbenika rizika koji se daju spriječiti
Najbolja zdravstvena skrb te najbolje bolnice na svijetu
Rang-liste procjenjuju zdravstvene sustave na temelju niza kriterija uključujući: kvalitetu, dostupnost, isplativost, zdravstvene ishode i infrastrukturu, pružajući vrijedan uvid u njihovu uspješnost na globalnoj razini, isplativost, zdravstvene ishode i infrastrukturu, pružajući vrijedan uvid u njihovu uspješnost na globalnoj razini. Evo i trenutačne liste 10 najboljih sustava u svijetu: Tajvan, Južna Koreja, Australija, Kanada, Švedska, Irska, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Izrael. Kad je riječ o zdravstvenim sustavima zemalja bivše Jugoslavije, najbolje rangirana je Slovenija na 24. mjestu, slijedi Hrvatska na 53. mjestu, Makedonija na 74. mjestu, Srbija na 80., Bosna i Hercegovina a 95. te Crna Gora predzadnja na listi. Lista je rađena na ukupno 104 zemlje. Slična je i lista deset najboljih sustava zdravstvene zaštite
Izvješće procjenjuje 70 mjera, grupiranih u pet glavnih područja učinkovitosti zdravstvene skrbi: pristup skrbi, proces skrbi, administrativna učinkovitost, jednakost i zdravstveni ishodi.
Broj bolnica diljem svijeta do 2026. dosegnuti će 215 977 Ovogodišnja rang lista sadrži najbolje bolnice u 30 zemalja Ove godine rangirano je preko 2400 bolnica Ove zemlje odabrane su na temelju više faktora usporedivosti: životni standard, očekivano trajanje života, veličina stanovništva, broj bolnica i dostupnost podataka. Evo i liste nekoliko najboljih: Mayo Clinic - Rochester, Cleveland Clinic, Toronto General - University Health Network, , The Johns Hopkins Hospital , Karolinska Universitetssjukhuset, Massachusetts General Hospital, Universitätsspital Zürich itd.
Prognoza, problemi
Zanimljivo je spomenuti i američki dokument pod nazivom „Prepreke u javnom zdravstvu - The Future of Public Health Nacionalnog instrituta za zdravlje. Na prvom mjestu je nedostatak konsenzusa o sadržaju misije javnog zdravlja zatim slijede neadekvatan kapacitet za provođenje osnovnih javnozdravstvenih funkcija procjene, razvoja politike i osiguranja usluga; nepovezano odlučivanje bez potrebnih podataka i znanja; nejednakosti u raspodjeli usluga i dobrobiti javnog zdravlja; ograničenja učinkovitog vodstva, uključujući lošu interakciju između tehničkih i političkih aspekata odluka, brzu promjenu vođa i neadekvatne odnose s medicinskom strukom; organizacijska fragmentacija; problemi u odnosima između nekoliko razina vlasti; neadekvatan razvoj potrebnog znanja u cijelom nizu javnozdravstvenih potreba; loša javna slika o javnom zdravstvu, sprječavanje potrebne podrške; i posebni problemi koji neopravdano ograničavaju financijska sredstva dostupna javnom zdravstvu. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK218227/
Osim ako se ove prepreke ne prevladaju, biti će nemoguće razviti i održati kapacitet za suočavanje sa sadašnjim i budućim izazovima za javno zdravstvo uz održavanje već postignutog napretka. Doći će do smrti i invaliditeta koji bi se mogli spriječiti s trenutnim znanjem i tehnologijama. Zdravstveni problemi i dalje će uzimati nepotreban danak, a nacija neće biti spremna suočiti se s budućim prijetnjama zdravlju.
Jedan od problema je i nedovoljna pažnja koju liječnik posvećuje pacijentu. Unatoč tome što nisu znali mnogo o biologiji i mogli su uspješno liječiti vrlo malo bolesti, liječnici u 19. stoljeću bili su vrlo cijenjeni. Nešto je u medicinskoj praksi u prijašnjim razdobljima izazivalo ogromno povjerenje, iako je očekivani životni vijek u zapadnoj Europi, domovini moderne medicine, bio samo oko 47 godina za muškarce prije 20. stoljeća
Na kraju želim naglasiti: Stanje zdravlja u svijetu vrlo je heterogeno, ovisno o bogatstvu sredine i organizaciji zdravstvene zaštite. Neki su trendovi zajednički i svode se npr. na porast pretilosti, dijabetesa, koronarnih bolesti, raka itd. Donekle je ohrabrujuća činjenica da se te bolesti mogu prevenirati, što naravno ovisi o organizaciji zdravstvene zaštite u određenom području.
