U travnju je prekinut trend ubrzavanja rasta godišnje inflacije potrošačkih cijena koji je trajao prva tri mjeseca. Naime, travanjska godišnja inflacija bila je 0,2 postotna boda niža nego prethodnoga mjeseca te je iznosila 0,7%. Najjači inflatorni pritisak u travnju proizašao je iz cijena energije koje čine 16,5% potrošačke košarice, a koje su u travnju rasle godišnjom stopom od 4,5%, najvišom u ovoj godini. Rast cijena dobara iz skupine energije, posljedica je rasta cijena svih vrsta energije, osobito goriva i maziva, koje su porasle za 4,6% te cijena plina (7,2%), koje su administrativnom odlukom povećane od 1. travnja zbog rasta nabavne cijene plina odnosno rasta cijene prirodnog plina na svjetskom tržištu. Uz energiju, u travnju su inflatorni pritisci proizašli i iz cijena prerađene hrane, koje su porasle za 1,2%, znatno manje nego posljednja dva mjeseca kada su rasle iznad 2% te cijena usluga koje rastu vrlo stabilnim stopama (nešto više od 1%) posljednjih godinu dana (u travnju 1,4%). S druge strane, najjači deflatorni pritisci proizašli su iz cijena neprerađene hrane (-6,3%) što se treba povezati s jednokratnim učinkom smanjenja stope PDV-a na ovu vrstu proizvoda koja je u primjeni od početka ove godine (pa će i taj bazni efekt trajati cijelu godinu ako ne bude većih šokova). Uz neprerađenu hranu, deflacijski pritisak predstavljaju i cijene svih industrijskih proizvoda kada izuzmemo cijene energije i hrane koje su na godišnjoj razini u travnju bile niže za 0,4%.
Inflacija potrošačkih cijena tako ostaje vrlo niska, a u odnosu na prošlu godinu i niža: u prva četiri mjeseca ove godine prosječna je inflacija (0,6%) bila niža za za pola postotnog boda nego u istom razdoblju 2018. godine. U kontekstu očekivanog umjerenoga gospodarskoga rasta u Hrvatskoj ove godine (2,6%) te umjerenijeg rasta cijena energije, ovogodišnju inflaciju očekujemo na nešto nižoj razini od 1,5% koliko je iznosila prošle godine.
