U ožujku je obujam građevinskih radova u odnosu na prethodni mjesec snižen za dva posto (prema sezonski i kalendarski prilagođenim privremenim podacima DZS-a), ali je na godišnjoj razini, kao i u prethodna dva mjeseca, zadržan visok dvoznamenkast rast (11,2% prema kalendarski prilagođenim podacima). Pritom je u odnosu na ožujak prošle godine solidan rast zadržan kod radova na zgradama (9,1%), uz osobito visok rast radova na ostalim građevinama (14,4%). Riječ je o nastavku godišnjeg rasta obujma radova na zgradama koji je kontinuirano prisutan od studenoga 2015. godine te o kontinuitetu rasta radova na ostalim građevinama koji je uspostavljen od kolovoza prošle godine, a snažno dinamiziran tijekom prva tri mjeseca ove godine.
U takvim je okolnostima sumarno u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen rast obujma građevinskih radova od 13,7%, uz rast radova na zgradama od 12,7% i radova na ostalim građevinama od 15,2%. Prema dinamici rasta riječ je o najboljem prvom kvartalu nakon prvog kvartala 2008. godine. Visok rast obujma radova na ostalim građevinama (koji uz ostalo obuhvaćaju ceste, pruge, cjevovode, mostove, brane, sportske terene i slične objekte niskogradnje) upućuje na dinamiziranje radova na infrastrukturnim projektima, što je znatnim dijelom povezano s učinkovitijim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova EU. Time se u strukturi radova ujednačava dinamika rasta radova na zgradama i na ostalim građevinama, što učvršćuje i stabilizira ukupnu dinamiku rasta građevinske aktivnosti. Stoga građevinarstvo postaje djelatnost koja pruža važan doprinos rastu ukupne gospodarske aktivnosti. Tako je neočekivano visokom rastu BDP-a u prvom kvartalu ove godine (3,9% na godišnjoj razini) znatno pridonijela povećana građevinska aktivnost, pri čemu je bruto dodana vrijednost građevinarstva zabilježila rast od 11,6%, što je u skladu s rastom bruto investicija u fiksni kapital od 11,5%.
Rast građevinske aktivnosti zabilježen je i u Europskoj uniji, gdje je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine ona povećana za 4,6%, uz rast radova na zgradama za 3,6% i radova na ostalim građevinama za 9,6%. Od 23 zemlje za koje su trenutno raspoloživi podaci, rast je zabilježen u 21, a pad u dvije zemlje. Pritom je najviši rast zabilježen u Mađarskoj (+48,2%), Sloveniji (+22,8%) i Litvi (+18,6%), što su jedine zemlje s višim rastom od Hrvatske. Istodobno je pad građevinske aktivnosti zabilježen samo u Španjolskoj (-4,3%) i Slovačkoj (-0,3%). Ohrabruje činjenica što u posljednja četiri kvartala rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj kontinuirano nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU.
Solidan gospodarski rast poduprt jačanjem investicijske aktivnosti dobar je temelj za nastavak rasta obujma građevinskih radova. Na to upućuju i podaci o izdanim građevinskim dozvolama koji u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježe rast od 8,1% u broju izdanih dozvola i rast od 25,6% u predviđenoj vrijednosti radova, pri čemu se snažnija građevinska aktivnost očekuje u niskogradnji zbog jačanja korištenja raspoloživih sredstava iz fondova EU na realizaciji infrastrukturnih projekata. Uz to, podatak Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) da se trenutno na preko 300 gradilišta provodi gotovo 500 ugovora vrijednih oko 23 milijarde kuna potvrđuje rast građevinske aktivnosti, što za sobom vuče i visoke iznose sredstava iz fondova EU. Pritom dinamiku rasta obujma radova i dalje sputava nedostatak dovoljnog broja građevinskih radnika određenih struka te u krizi oslabljena snaga domaće građevinske operative.
