Kako, unatoč poteškoćama u praksi, uspješno provesti komasaciju, koji će javni pozivi biti na raspolaganju tijekom ove i iduće godine, samo su neke od tema o kojima je bilo riječi na šestom Kolegiju načelnika i gradonačelnika Međimurske županije.
U velikoj vijećnici Međimurske županije 26. siječnja održana je šesta sjednica Kolegija načelnika i gradonačelnika kojoj je Igor Miodrag, načelnik resornog sektora pri Ministarstvu poljoprivrede, iznio plan i smjernice novog javnog poziva za odabir područja za provođenje komasacije. Javni poziv otvoren je do kraja ove godine.
Predstavnica REDEA-e Ana Kralj dala je precizne putokaze čelnicima jedinica lokalne samouprave prema očekivanim javnim pozivima tijekom 2023. te 2024. godine, kako bi se na vrijeme pripremila projektno-tehnička dokumentacija i iskoristilo što je moguće više sredstava.
„U novoj financijskoj perspektivi do 2027. godine naglasak je na doprinosu klimatskim ciljevima, odnosno smanjenju štetnog utjecaja na okoliš“, naglasila je Ana Kralj pozvavši čelnike i čelnice da se obrate REDEA-i gdje će uvijek naći podršku i pomoć.
Župan Međimurske županije Matija Posavec pozvao je načelnike i gradonačelnike da prate otvaranje javnih poziva te da se javljaju:
„Na početku smo nove godine za koju očekujemo da će biti dinamična i turbulentna. Pripremamo se za niz natječaja i nadamo se najboljemu. U cilju efikasnosti, radimo na objedinjavanju projekata naših općina i gradova, a ove godine ćemo pokušati doći do sredstava za obnovu preostalih škola kako bismo u svima stvorili preduvjete za jednosmjensku nastavu. Nastavljamo s projektima u zdravstvu, a razvijanjem mreže Ekomuzeja "Međimurje malo" težimo disperziji turističkih i kulturnih sadržaja diljem našega kraja i to uređenjem objekata – poput Feštetićevog dvorca u Pribislavcu, centra sv. Jeronima u Štrigovi – te niza drugih prezentacijskih centara. I dalje imate veliku podršku u našim agencijama MENEA-i i REDEA-i, te u našim upravnim odjelima, naglasio je župan Matija Posavec.
Na sjednici je bilo riječi o projektima sufinanciranim iz Nacionalnog programa oporavka te europskih fondova. Za međimurske jedinice lokalne samouprave zanimljivi su programi iz domene konkurentnosti i kohezije koji obuhvaćaju široko područje od programa za jačanje gospodarstva ili digitalne povezivosti do energetski učinkovitosti, razvoja održive intermodalne urbane mobilnosti, zatim kulture, turizma te obrazovanja.
Voditeljica Skloništa za životinje Prijatelji Aleksandra Hampamer sudionicima Kolegija ponudila je opcije i alate iskoristive u prevenciji napuštanja životinja te kontrole njihova broja.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač otvorila je temu angažiranosti međimurskih općina na stjecanju statusa općina-prijatelja djece koji bi, sukladno dosegnutom broju, i Međimursku županiju dovele do statusa koji joj prema stvarnom stanju skrbi za najmlađe – pripada.
„Međimurska županija već godinama sudjeluje u projektu, te smo i dalje spremni pomoći našim jedinicama lokalne samouprave koje su odlučili poći putem priznanja statusa“, naglasila je pročelnica Sonja Tošić Grlač te pozvala primariju Mariju Hegeduš Jungvirth, dr. med., da prisutne upozna s detaljima koji im mogu biti od pomoći u dosezanju cilja. Pedijatrica Hegeduš Jungvirth smatra da je šteta ne pokazati Hrvatskoj koliko smo potencijala ostvarili kada je riječ o brizi za djecu i ostvarenju njihovih prava te pozvala općine da budu upornije u ispunjavanju obimne administracije potrebne za kandidiranje.
Naša tri grada te općine Belica, Mala Subotica, Dekanovec i Strahoninec imaju status prijatelja djece, a odluku da status žele ostvariti donijeli su u općinama Štrigova, Sveti Martin na Muri, Donja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Orehovica i Selnica. Općinsko vijeće Donjeg Vidovca, naglasila je prim. Marija Hegeduš Jungvirth, izjasnilo se da „se planira kandidirati“. Doktorica Hegeduš Jungvirth ohrabrila je sve načelnike i načelnice te apelirala da o njihovom angažmanu ovisi i dodjeljivanje statusa prijatelja djece našoj Županiji.
„Županija svoj dio uloge u akciji uspješno provodi od poticanja općina na kandidaturu do stavljanja djece u prvi plan pri donošenju financijskih planova i mjera podrške. Da imamo još četiri općine sa statusom prijatelja djece i Međimurska županija mogla bi ostvariti status“, dodala je prim. mr. sc. Marija Hegeduš Jungvirth.
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini u jezgrovitom istupu pozvala je kolege da se u razumnom roku (mjesec dana) očituju o potencijalnom prenošenju vlasništva nad zgradom koju koriste zajednice tehničke kulture na Grad Čakovec. Taj je korak preduvjet da Grad Čakovec može kandidirati projekt obnove objekta na pozive iz europskih fondova. Riječ je o zgradi u Čakovcu, u Ulici Aleksandra Schulteissa 2 B, čiji su vlasnici Grad Čakovec i 17 općina.
U nastavku sjednice o financijskim aspektima i preduvjetima za očuvanje autohtone pasmine konjagovorio je Matija Ladić, predsjednik Udruge uzgajivača Međimurec, udruge koja okuplja entuzijaste kojima je potrebna čvrsta financijska konstrukcija da bi uspjeli u naumu.
„Trenutno imamo 37 omica i kobila te 6 pastuha, od čega su tri grla u vlasništvu javne ustanove Međimurska priroda, a ostala u privatnom vlasništvu. Pasmina je pred izumiranjem, no moguće ju je spasiti što uvelike ovisi o podršci na koju ćemo naići u našem kraju. Međimurska županija nas podržava, a mi izlaganjem grla na sajmovima i organiziranjem manifestacija gradimo brend“, naglasio je Matija Ladić, predsjednik Udruge i načelnik Općine Pribislavec.
Predsjedavajuća Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija, pozvala je Matiju Ladića da program Udruge kandidira svim našim općinama i gradovima te na taj način namakne veći dio potrebne svote za očuvanje pasmine.
U završnici sjednice Kolegija, pomoćnik pročelnika HGSS-a Stanice Čakovec Miodrag Novosel prezentirao je načelnicima i gradonačelnicima dokle se došlo s uređenjem objekta Stanice na prostoru bivše vojarne – koji je HGSS-u ustupila Međimurska županija.
„Na korak smo do važnog preduvjeta za rad – našeg prostora koji smo uspjeli zatvoriti i sada se u njemu obavljaju elektroinstalaterski radovi. Dosad je uloženo oko 270.000 eura i barem je još toliko potrebno da bi se objekt priveo svrsi. Nadamo se da ćemo to uspjeti do kraja 2024. godine, kada naša Stanica obilježava desetljeće djelovanja. O kolikom je angažmanu volontera riječ svjedoči podatak da smo samo tijekom 2022. godine odradili 7.085 volonterskih sati“, ilustrirao je Miodrag Novosel predanost ovih vrlo obučenih ljudi koji za svoj rad - ne samo da ne primaju novac - već vrlo često troše vlastite resurse. Miodrag Novosel iznio je prijedlog budućeg financiranja, dodavši da je svjestan da u aktualne proračune to neće ući, no treba se pripremiti kako bi se ovaj oblik hitne službe održao. Predložio je otprilike 2000 eura sufinanciranja na godišnjoj razini po jedinici lokalne samouprave, uz daljnju podršku Međimurske županije. No, za najmanji Dekanovec, primjerice, to bi bilo tisuću eura, a za najveće Nedelišće 3000 eura. Grad Čakovec bi sudjelovao sa 6.000 eura, a Prelog i Mursko Središće po 5.000 eura. Ne treba zaboraviti da je obveza financiranja HGSS-a propisana zakonom.
„Mi se ne borimo samo s nedostatkom sredstava, borimo se i niskom zainteresiranošću mladih za ovaj angažman jer živimo u vremenu kada je sve manje ljudi spremno tuđi život i sigurnost staviti ispred sebe i vlastitih potreba“, dodao je Miodrag Novosel.
