Ljubljana - Bivši i prvi predsjednik samostalne Slovenije Milan Kučan otkrio je u javnom govoru pred današnji slovenski državni praznik dan otpora fašizmu(27.4.), da je on zapravo na čelu skupine slovenskih mirovnjaka, koji glavni prioritet rješenja ratne krize u Ukrajini vide u bezuvjetnom zaustavljanju otpora ruskom agresoru i stvaranju uvjeta za mirovne pregovore .Tako je zapravo još više potenciran izravni i oštri spor između ove skupine uglednih slovenskih javnih osoba i zvaničnih javno izrečenih stajališta veleposlanika Ukrajine u Sloveniji(bivšeg ministra obrane) Andrija Tarana, te stajališta slovenske vlade o odlučnoj i dosljednoj podrške Ukrajini u obrani od ruske agresije.
Treba razumjeti Kučana. Njega vodi misao da treba smanjiti ovako teške i velike žrtve na obje strane u već dugotrajnom ukrajinskom ratu. On je to postigao u Sloveniji, koja je sa vrlo malim žrtvama ostvarila samostalnost. Velika Ukrajina je nešto puno teže. Grubost ruske agresije je nepojmljiva za današnju Europu. Istina Kučan tvrdi, da se u Sloveniji „vrlo dobro zna tko je napadnut i zašto žrtvi napada treba Slovenija pomoći“, ali dodaje da u prvi plan treba biti „nastojanje da se zaustave borbe i tako ostvare uvjeti za početak mirovnih pregovora“. To je ipak de facto izjednačavanja agresora i žrtve, jer agresor nema obavezu, da se prije pregovora povuče sa okupirane teritorije, što znači da bi prema Kučanu pregovori o miru trebali početi sa „statusom quo u osvojenim teritorijima“.
Njegovo mišljenje da „mirovni pregovori ne mogu poništiti teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine“ nisu baš ničim potkrijepljeni. Cilj takvog razmišljanja je jasan : Europa želi mir, ne želi rat i glavno je da se rat zaustavi i u pregovorima krene od osvojenih teritorija. Tvrdnja Kučana da ostvarenje bezuvjetnog primirja „ne predstavlja nikakvu podršku agresiju“, jest obična nelogičnost.
Kučan, kao i u ranijim pismima ove skupine mirovnjaka smatra, da treba tražiti odgovore za rješenje ratne krize „u odnosima prije rata“, ali kod toga ne vodi istog računa sa drugim europskim državama, da nijedan otvoreni problem u Europi, pa čak i forsirano pitanje ruske manjine u Ukrajini nije ne smije biti razlog za pokretanje agresije. Nedvojbeno treba rješavati pitanja manjina i sve manjine već zbog svoje pozicije u drugim državama imaju pitanja i postavljaju probleme sa prijedlozima za rješavanje. To nije sporno, ali agresija je jako sporna.
Reakcija ukrajinske strane je razumljiva, iako oštra, za mirovnjake i preoštra, uvredljiva, posebno reakcija od strane veleposlanika Tarana. Najprije veleposlanik izražava žaljenje što im se iz nekih uglednih krugova Slovenije nude neprihvatljive mogućnosti rješenja ratne krize: „Ukrajinci kod toliko žrtava i patnji ne mogu pristati na mir pod svaku cijenu. Naša država je zahvalna za svu pomoć od Slovenije i na tu pomoć računa u budućnosti“, a na poziv u bezuvjetne pregovore sa osvajačkim ambicijama Rusije veleposlanik Taran ljutito odgovara: „Nitko pametan takvo pismo ne bi nikada potpisao. To su ljudi koji žive u prošlosti“.
Međutim, u ove dane vodstvo države u Ukrajini često govori kako je vrlo teško stanje oko Bahmuta. Navodno, a prema Pekingu, danas je na inicijativu Kijeva došlo da prvog razgovora dva predsjednika država Kine i Ukrajine: Zelenski-Xi Jinping. Zelenski za taj jednosatni razgovor kaže da je bio značajan. Isto danas Slovenija je isporučila još 20 oklopnih transportera, a SAD i druge države zapada su priopćile o novim isporukama borbenih vozila i samo pokretnih oruđa Ukrajini. Dodajmo da je jedan dio ukrajinskih snaga na rijeci Dnjepar prešao na lijevu stranu, pa da su Rusi u Hersonu ubili označenog novinara talijanskih medija. Očito je da se spremaju mnogo veće borbe. Teško je suditi, koja je strana jača duž bojišnice. Igrat će ulogu iznenađenje, kvaliteta pripreme i stanje morala. Možda Bahmut određuje početak kontraofenzive. U Bahmutu su još minimalne ukrajinske snage. Njima je važno držati ruske trupe u kontaktu. Dodatne informacije s bojišta govore da proljetna akcija ukrajinske vojske jest vrlo blizu.
FOTO: Hladnikm - M Kučan, Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=114181855
