Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova kojim se svim studentima koji nemaju neki oblik ugovora o radu omogućava da rade preko studentskog ugovora. Također, uvodi se i inspekcijski nadzor kako bi se spriječila zlouporaba takvog rada te se definiraju obveze naručitelja posla i posrednika te prava studenata.
To je važno, ističe ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, jer ima jako puno studenta koji, da bi mogli studirati, rade preko student servisa.
Predloženim zakonom uspostavlja se mehanizam kontrole ove vrste obavljanja poslova (nadzor), uređuje se sustav zaštite studenata, definiraju uvjeti i način zaključivanja ugovora, obveze naručitelja posla te korištenje naknade za posredovanje.
Propisuju se i prekršajne odredbe odnosno novčane kazne posrednicima i naručiteljima posla te zaštitne mjere posrednicima, naručiteljima posla i izvođačima za kršenje odredbi zakona.
Zakonom se tako uvodi inspekcijski nadzor koji će provoditi tijela državne uprave nadležna za nadzor propisa o radu kako bi se spriječila zlouporaba studentskog rada, s obzirom na to da zarada od studentskih poslova iznosi više od milijardu kuna na godinu.
Predlaže se i uvođenje minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu koja se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u RH prema posebnome propisu podijeli sa 160.
Ministrica naglašava da se predloženim zakonom omogućava zaštita studenata i njihovih prava te se sprječava zlouporaba studentskog rada kroz, kako je istaknula u izjavi novinarima uoči sjednice Vlade, jasno definirane obveze posrednika u zapošljavanju studenata studentskih centara, koji će morati jasno evidentirati tko radi, gdje radi, pod kojim uvjetima, tko ostvaruje primitak.
Izmjenama zakona će se, naime, olakšati prilagodba tiskanih djela i drugih sadržaja zaštićenih autorskim pravom i srodnim pravima u formate prilagođene potrebama slijepih osoba, osoba s oštećenjem vida ili drugim poteškoćama zbog kojih se ne mogu služiti tiskom.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i nacrt konačnog prijedloga zakona o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte s ciljem pružanja podrške tvrtkama koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama i to kroz poreznu olakšicu.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je kako je osnovni cilj zakona povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020., kao i povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj te poticanje suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na istraživačko razvojnim projektima.
Zakonom se predlaže davanje potpore poduzećima za znanstveno istraživačke aktivnosti kroz poreznu olakšicu, odnosno umanjivanje osnovice poreza na dobit za stvarne troškove ulaganja u znanstveno istraživačke i razvojne projekte u gospodarstvu.
Korisnici potpore mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici te fizičke osobe - obrtnici - koji su obveznici poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak.
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog novog zakona o šumama, kojim bi se uz ostalo više od 90 posto sadašnjih obveznika oslobodilo plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), a ujedno bi se povećao šumski doprinos.
U odnosu na prvo saborsko čitanje, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, predlaže se povećanje šumskog doprinosa s pet na 10 posto, odnosno s 3,5 na pet posto, ovisno radi li se o potpomognutim područjima ili ostalim jedinicama lokalne samouprave.
Na taj način će se, kako je rekao, sredstva od šumskog doprinosa povećati sa sadašnjih 52 na 95 milijuna kuna godišnje i taj će novac pripasti jedinicama lokalne samouprave.
Nadalje, rekao je Tolušić, zadržava se naknada za OKFŠ, ali će svi poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 3 milijuna kuna biti oslobođeni plaćanja te naknade. To znači da će 90 posto sadašnjih obveznika plaćanja naknade biti oslobođeno plaćanja, a Fina će provoditi naplatu kod onih koji su postali obveznici. Tu se, kako je rekao, očekuje bolja sljedivost i stopostotna naplata.
Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), kojim se, kako je istaknuto, želi ojačati utjecaj te ustanove u zastupanju interesa poljoprivrednika, posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
