Detaljan uvid u Rezoluciju Europskoga parlamenta o očuvanju i njegovanju sjećanja na žrtve poraća komunističkog razdoblja u Sloveniji daje jasniju sliku o potrebnim promjenama i djelovanjima – kako u Sloveniji, tako i u svim ostalim državama članicama Europske unije te široj međunarodnoj zajednici. Na slici slovenska zastupnica Romane TOMC predlagateljica Rezolucije.
Uvodne odrednice i pravni okvir
U uvodu Rezolucije ističu se temeljna polazišta te međunarodni dokumenti na kojima se sadržaj Rezolucije temelji. Posebno su važna dva dokumenta: Ugovor o Europskoj uniji, posebno članak 2., koji propisuje poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti i ljudskih prava; Opća deklaracija o ljudskim pravima i srodne rezolucije Ujedinjenih naroda.
U nastavku dokumenta iznose se problemi, činjenice, zahtjevi i zadaci koji čine ključni sadržaj Rezolucije Europskoga parlamenta usvojene 8. srpnja 2025. godine na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. U nastavku slijedi sažeti prikaz s komentarima:
1. Povijesna objektivnost i dijalog bez političkog utjecaja
Povijest Europe treba se razmatrati u svoj njezinoj kompleksnosti, objektivno i utemeljeno na dokazima, kroz dijalog koji promiče razumijevanje i pomirbu, a koji vode profesionalni povjesničari, oslobođeni političkog utjecaja.
U Sloveniji su taj pristup ostvarili priznati povjesničari prof. dr. Mitja Ferenc i Jože Dežman, članovi državnog povjerenstva za istraživanje poslijeratnih ubojstava.
2. Sjećanje na žrtve totalitarnih režima
Očuvanje sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima ključno je za poštivanje njihova dostojanstva, promicanje pomirbe, ljudskih prava i pravne države.
U Sloveniji, zbog političke podijeljenosti, ovaj apel nije naišao na širi odjek – dosad su žrtve uglavnom pokapane simbolično, a do stvarne pomirbe nije došlo.
3. Dosljedna politika EU prema svim totalitarnim režimima
Ova rezolucija logičan je nastavak ranije usvojene Rezolucije o europskoj savjesti i totalitarizmu, kojom je Europski parlament preuzeo odgovornost za očuvanje sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima, ne samo nekih.
4. Zločini ne smiju biti zaboravljeni
Zločini počinjeni tijekom Drugog svjetskog rata u Sloveniji i drugim bivšim jugoslavenskim republikama ne smiju biti prepušteni zaboravu. U prošlosti su vlasti često prikrivale ili ignorirale zločine partizansko-komunističkih vlasti, zabranjujući medijsko izvještavanje i javne rasprave.
5. Više od 100.000 žrtava bez suđenja i pokopa
Nakon rata u Sloveniji je više od 100.000 ljudi bilo izloženo represiji zbog protivljenja komunističkom režimu – među njima i deseci tisuća Hrvata. Žrtve su bile lišene prava na suđenje i dostojan pokop.
6. Masovna pogubljenja u svibnju i lipnju 1945.
Jugoslavenski komunistički režim bez suđenja je pogubio brojne civile i zarobljenike neposredno nakon završetka rata. Rezolucija jasno definira ta djela kao ratne zločine.
7. Više od 750 otkrivenih grobišta
Državno povjerenstvo Republike Slovenije otkrilo je više od 750 masovnih grobišta. Većina žrtava još nije ekshumirana ni identificirana. Mnoge lokacije još uvijek nisu točno poznate.
8. Sustavno prikrivanje istine
Masovna grobišta bila su desetljećima skrivena, a javna rasprava zabranjena. Time je onemogućen proces pomirbe. Povijesna istina bila je potiskivana iz straha ljudi na visokim položajima da ne izgube svoje privilegije.
Ključne obveze i preporuke iz Rezolucije
-
Slovenska vlada je 2023. ukinula Dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja, što se smatra korakom unatrag. Zastupnica Romana Tomc (SDS) podnijela je novi prijedlog za njegovo ponovno uvođenje u državni protokol.
-
U bivšim jugoslavenskim republikama postojali su logori za prisilni rad, primjerice Goli otok. Zločini tih režima trebaju biti uključeni u kolektivnu memoriju i obrazovne programe.
-
Zločini protiv čovječnosti ne zastarijevaju. Treba ih ocjenjivati istim mjerilima i osuditi veličanje zločinačkih ideologija i simbola.
-
Potrebno je nastaviti istraživanje masovnih grobišta i dokumentirati zločine.
-
Mnoge odgovorne osobe nikada nisu odgovarale za svoja zlodjela, unatoč javno dostupnim činjenicama.
-
Žrtve trebaju biti dostojno pokopane, a praksa prikrivanja grobišta mora prestati.
-
Slovenske vlasti pozivaju se da osiguraju pravo na pokop i podignu spomenike na mjestima stradanja.
-
Sve članice EU pozivaju se da podrže projekte kulture sjećanja kroz programe poput Građani, jednakost, prava i vrijednosti.
-
U Sloveniji bi državni dan sjećanja trebao uključivati žrtve svih totalitarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.
-
Europska komisija treba nastaviti program povijesnog pamćenja, financirati istraživanja i projekte koji se bave totalitarizmom.
-
Poziva se na otvaranje arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBE.
-
Potrebno je osuditi sve totalitarne režime, a veličanje njihovih simbola mora biti zabranjeno.
-
Rezolucija se šalje Europskoj komisiji, Vijeću EU, slovenskoj vladi i parlamentu te vladama svih članica EU.
Zaključak: Veliki korak prema pomirbi
Usvajanjem ove rezolucije Europski parlament je napravio veliki korak prema pomirbi. U Sloveniji – zemlji s najvećim brojem žrtava ratnih zločina u Europi – mnogi, uključujući i Hrvate, još uvijek nemaju dostojan grob.
Istovremeno, na susretu u Vinici, premijeri Slovenije i Hrvatske dogovorili su znanstvenu i političku suradnju u cilju pripreme dostojanstvenih pokopa Hrvata stradalih u poraću.
Znakovitu podršku izrazila je i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, koja je posjetila jedno od prikrivenih grobišta i u svom govoru podržala sadržaj Rezolucije.
Ostaje vidjeti kako će se deklarirana politička volja pretočiti u konkretne i pravovremene korake prema dostojanstvu žrtava i stvarnoj pomirbi.
Ivan Botteri
