O globalnom problemu plastike u morima i oceanima sve se više govori ne bi li se podiglo svijest ne samo o propisnom odlaganju i recikliranju plastičnog otpada nego i o smanjenju pretjerane upotrebe plastike u industrijama i svakodnevnom životu. Zato su iznimno važne inicijative za podizanje svijesti o tome što plastični otpad čini prirodi i na kraju samom čovjeku i koje su prijetnje po njegovo zdravlje. Jedna od takvih inicijativa za podizanje svijesti je i ona OECM-a iz 2021. koju smo zapamtili, a koja nije stala već se nastavlja te nakon pandemije ponovno uzima zamah, a uz koju su povezane i akcije čišćenja podmorja.
Prisjetimo se - "Plastičnu morsku kornjaču" predstavili su u povodu obilježavanja Dana planeta Zemlja 2021. u dvorištu palače Sermage u Varaždinu, predstavnici OACM-a, tvrtke Val kulture, Grada Varaždina i Vindije, te Sveučuilišta Sjever, s ciljem da ukažu na nevjerojatnu nebrigu za planet Zemlju osobito kad je riječ o plastičnom otpadu koji zagađuje mora i oceane.
Skulpturu od plastičnih vrećica iz Jadrana izradili su studenti ALU iz Zagreba, pod nadzorom poznate umjetnice, Manuele Pauk, a nakon Varaždina otputovala je u Vukovar. Ova je inicijativa bila tek dio OACM-ovog koncepta ArtEcology koji kombiniranjem umjetnosti i ekologije podiže globalnu svijest prema sve većem problemu zagađenja voda plastikom koji trenutno ubija milijune morskog života svake godine. Plastična morska kornjača simbol je ubijenog morskog života plastikom u našim morima. Vrećice iz morske kornjače pronađene su na obalama ili izvađene iz Jadranskog mora, a prezentacijom skulpture OACM se nada podizanju svijesti o plastičnom otpadu u morima te smanjenju zagađenja.
Sličnu skrb pokazuju i mnoge druge udruge i institucije, a Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu na svojim mrežnim stranicama najavljuje i prikupljanje objedinjenih podataka o ekološkim akcijama čišćenja morskog dna na posebnoj platformi. Objavu prenosimo u cijelosti:
U svrhu praćenja, koordinacije i popularizacije provedbe mjera protiv morskog otpada, djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) iz Splita razvili su platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama kao i prikupljenim količinama morskog otpada (https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/).
Osnovna namjera stvaranja ove baze za unos podataka jest pokušaj da se na jednom mjestu povežu zainteresirane ekološke udruge i ronilački klubovi koji se aktivno bave ovakvim ekološkim akcijama kako bi se doznao približan broj provedenih akcija; kako bi se objavile informacije o takvim akcijama i posebno se promovirale, te ono sa našeg znanstvenog stanovišta najvažnije – kako bi se ove aktivnosti povezale sa znanstvenim institucijama te se provodile po određenoj metodologiji i poslužile za sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada. Kasnije bi nam ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja količina, raspodjele, te izvora i porijekla takvog otpada.
Značajnije uključivanje udruga civilnog društva imalo bi veliki potencijal u uklanjanju morskog otpada, kao i podizanju razine ekološke osviještenosti šire javnosti. Uzevši u obzir masovnost ekoloških akcija čišćenja koje se redovito provode svake godine na našoj obali i plitkom podmorju, još se više ističe potreba za usklađenim, organiziranim i sustavnim prikupljanjem i pohranom podataka o količinama i sastavu morskog otpada. Stoga postoji opravdana potreba za povezivanjem i umrežavanjem udruga civilnog društva, znanstvenih institucija i javnog sektora na zajedničkoj platformi za objavu provedenih ekoloških akcija kao i podataka o količinama prikupljenog otpada u svrhu organizirane provedbe ovih hvalevrijednih akcija kako bi se u potpunosti mogao ostvariti njihov potencijal.
Stoga pozivamo sve zainteresirane ekološke udruge kao i ronilačke klubove da nam se jave putem ove stranice kako bi se mogli unijeti i objediniti podaci o provedenim ekološkim akcijama čišćenja morskog otpada na obali i ronilačkih akcija u plitkom priobalju. Kontakt osoba je dr.sc. Pero Tutman, na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Morski otpad je složeni i sve veći globalni problem zaštite okoliša, prepoznat kao jedna od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja. Prema definiciji, to je bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnog podrijetla, nego ga je proizveo i koristio te odbacio čovjek izravno u more ili je tamo dospio s kopna putem rijeka, odvodnje i kanalizacije ili vjetrom. Oko 80% otpada u more dospijeva iz kopnenih izvora, preostalih 20% rezultat je neodgovornih aktivnosti u pomorskom prometu i ribarstvu.
U morskom se okolišu pojavljuje kao plutajući na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu, te naplavljen na obali. Najveći udio morskog otpada čini plastika (70 – 90%), koja može plutati dulje razdoblje i tako dospjeti daleko od mjesta unosa. S vremenom plutajući predmeti postupno obrastaju morskim organizmima i lagano tonu ka dnu gdje se nakupljaju na određenim područjima. Gotovo 70% otpada koji dospije s kopna završi na morskom dnu. Osim najveće zastupljenosti u okolišu, dodatni problem plastičnog otpada je što se s vremenom raspada na sitne komadiće – mikroplastiku koja predstavlja iznimnu prijetnju za okoliš i živa bića obzirom da može dospjeti u hranidbeni lanac.
Morski otpad predstavlja relativno novi globalni problem, ne samo kao negativan pritisak na okoliš uz značajne ekonomske posljedice, nego i kao rizik za zdravlje ljudi. Međutim, problem morskog otpada je tek u posljednje vrijeme zadobio značajniju pažnju budući da je dosegnuta razina sa štetnim posljedicama na ekosustave i organizme.
Premda je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna dulje vremena, naše su spoznaje o tome još uvijek prilično oskudne. Podaci znanstvenih istraživanja o njegovoj količini, rasprostranjenosti i sastavu su malobrojni, te kao takvi nedovoljni za donošenje sustavnih zaključaka o izvorima i trendovima. Napori za uklanjanje morskog otpada naplavljenog na obali i onoga na morskom dnu u plitkom priobalju uglavnom su usmjereni na provođenje lokalnih ekoloških akcija uz sudjelovanje volontera iz ekoloških udruga i ronilačkih klubova. Međutim, ove se aktivnosti provode bez sustavne i usklađene koordinacije, metodologije kao i bilježenja prikupljenih količina. Na taj način, ove hvale vrijedne aktivnosti ostaju bez sustavne evidencije o količinama i sastavu prikupljenog morskog otpada koji bi pohranjeni u odgovarajućoj bazi kasnije mogli poslužiti u znanstvenom objašnjavanju i prezentaciji podataka. Ovi su podaci važni kako bismo mogli dobiti jasnije znanstvene spoznaje o njegovom sastavu, prostornoj rasprostranjenosti i potencijalnim izvorima na području našeg Jadrana.
