Cilj konferencije je analizirati stanje te kroz diskusiju ponuditi rješenja koja bi pridonijela zaustavljanju iseljavanja i povratku hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadeset godina.
Međunarodna konferencija u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva održat će se 8. i 9. svibnja u Hrvatskoj matici iseljenika
Na početku 21. stoljeća, svjedoci smo intenzivnih migracija koje su uzrokovale velike izazove u zemljama koje su prihvatile migrante. Mnogi znanstvenici i stručnjaci koji se bave migracijskim temama, kao i općenito globalnim dijasporama, zastupaju tezu prema kojoj će cijelo čovječanstvo biti prisiljeno baviti se ovom problematikom. Činjenica da 2/3 država svijeta prihvaća dvostruko državljanstvo potvrđuje veliki značaj iseljeni ka – useljenika ne samo u ekonomskom, nego i u političkom, znanstvenom, kulturnom, vjerskom, sportskom kao i u mnogim drugim područjima.
Uloga dijaspora u svijetu drastično se promijenila u odnosu na njihov položaj koji su imale nakon Drugog svjetskog rata. Pripadnici raznih dijaspora, odnosno njihove krovne organizacije, postale su veoma važnim čimbenicima u međudržavnim odnosima. Najbrojnije dijaspore u svijetu, indijska koja broji 17,5 milijuna ljudi, meksička 11,8 milijuna, kineska s 10,7 milijuna, igraju vrlo važnu ulogu u odnosima njihovih država rođen ja ili porijekla s vladama država u kojima žive ili ondje čine drugu generaciju useljenika, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.
Zatim, imamo primjer kako je Irska, zahvaljujući politici koju je vodila devedesetih godina prošlog stoljeća, motivirala svoje građane na povratak iz dijaspore, te je zbog politike niskog oporezivanja kapitala privukla investicije ne samo irskih iseljenika, već su i globalne kompanije preselile glavninu svog poslovanja u Irsku, što je rezultiralo ekonomskim i demografskim napretkom te zemlje.
Dobar primjer povezivanja dijaspore s domovinom nalazimo kod židovske i hrvatske dijaspore, koje su na razne načine aktivno sudjelovale i pomagale svoje matične zemlje tijekom njihovih ratova.
Na primjerima dijaspora koje vuku korijene iz država jugoistočne Europe, osobito Zapadnog Balkana, možemo se najbolje uvjeriti kako migracijski procesi, to jest njihove dijaspore, imaju važnu ulogu u međunarodnim odnosima njihovih država i država u kojima su
se nastanili.
Na osnovi izvješća EU Ocean State Report, 33 % ukupnog stanovništva Albanije živi izvan zemlje, a 34 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine živi izvan granica domovine. Nakon tranzicije, devedesetih godina prošlog stoljeća, oko dva milijuna stanovnika Rumunjske i Bugarske napustilo je te dvije zemlje. Zadnjih deset godina Re publiku Hrvatsku napustilo je više od 400.000 njezinih građana, slično kao i Republiku Kosovo, dok je susjednu Srbiju napustilo više od 800.000 njezinih stanovnika.
Cilj konferencije je analizirati stanje te kroz diskusiju ponuditi rješenja koja bi pridonijela zaustavljanju iseljavanja i povratku hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadeset godina.
Više informacija: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
