Senka Bulić, glumica i redateljica, s profesionalnim angažmanom na mjestu Intendantice Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu imenovana je ravnateljicom dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara. Prva premijera pod njezinim vodstvom, "Kafetarija" Carla Goldonija, održana je 13. srpnja na Držićevoj poljani, a ona sama istaknula da je bila ugodno iznenađena pozivom na ovu prestižnu poziciju te izrazila zadovoljstvo prvim reakcijama publike. No, poznavatelji njezina profesionalnoga puta ne čude se njezinu uspjehu jer riječ je o respektabilnoj karijeri i iznimnom senzibilitetu i poznavanju struke. Ukratko, ona je vanserijska. Rođena Splićanka, studij glume završila je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bila je angažirana u splitskome HNK-u u sezoni 1985/86., a potom je surađivala u Gradskom dramskom kazalištu Gavella, Teatru &TD, HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci, ljubljanskom Miniteatru i drugdje. U Zagrebu je 2001. utemeljila umjetničku organizaciju Kazalište Hotel Bulić, od 2006. do 2010. vodila je kulturni centar u Velikoj Gorici unutar kojeg je utemeljila Scenu Gorica, a 2011. i 2012. bila je direktorica drame Splitskoga ljeta. Od 1. ožujka 2022. intendantica je Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, a uz tu funkciju od ove sezone je i ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara.
Kao ravnateljica festivala Senka Bulić je osmislila bogat i raznolik program, uključujući tri premijere: "Kafetarija" Carla Goldonija, "Ekvinocijo" Iva Vojnovića u režiji Krešimira Dolenčića te "Jimmy Ćorak" u produkciji Umjetničke organizacije Punctum, KunstTeatra i Kuće Klajn, koja će biti izvedena na Revelinu 1. kolovoza. Četvrta premijera, "Oluja" u režiji Vite Taufera, bit će izvedena na otoku Lokrumu 20. kolovoza.
Osim novih premijera, Bulić dovodi i uspješnice iz drugih kazališta. Među njima je "Čekajući Oresta" HNK-a Varaždin na čijem je čelu, prema tekstu Lade Kaštelan, u režiji Livije Pandur i s Ninom Violić i Deom Presečki, koja će nakon premijere u rimskim termama u Varaždinskim Toplicama biti izvedena na Lovrijencu. Tema ovogodišnjih Igara je Mediteran, što je poslužilo kao ishodište za odabir predstava. Kao ravnateljica Bulić je naglasila važnost povezivanja mediteranske baštine s modernim kazališnim izrazima, čime se želi istaknuti kulturna i povijesna važnost Mediterana, ali i dotaknuti teme distopijske budućnosti. Splićanka koja je svoje kazališno obrazovanje završila na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, sretna je što može pridonijeti razvoju dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara te se nada kako će publika uživati u raznovrsnim izvedbama i bogatom programu festivala, a evo što nam je rekla u kraćem intervjuu za portal HIA.
Kako vam je sjela uloga ravnateljice dramskog programa DLJI i kako ste ga zamislili.?
Ogromna odgovornost i zadovoljstvo je voditi dramski program našeg najvažnijeg festivala s velikom tradicijom, respektirati značaj i razmišljati o njegovom mjestu danas. Ovogodišnja okosnica festivala je Mediteran kao naš duhovni, intelektualni prostor. Postavljamo važne autore, Shakespearea, Goldonija, Vojnovića...Kroz njihove tekstove povezujemo naše poglede prema prošlosti i budućnosti.
Koji su programi, novi ambijenti, glavni suradnici.?
U programu je nekoliko premijera, već smo izašli s Kafeterijom, kultnim Goldonijevim tekstom u adaptaciji Frana Čale. Sve su izvedbe rasprodane. Publika želi vidjeti koliko je tekst vitalan danas, kako se naši glumci nose s ulogama koje su igrali neki od naših najvećih glumačkih imena. Krajem mjeseca je premijera Vojnovićevog Ekvinocija koji također dugo nije bio postavljan na Igrama, a režira ga Krešimir Dolenčić. Ivan Plazibat, Ivana Vuković i Matija Čigir rade autorski projekt Jimmy Ćorak koji se bavi preispitivanjem glumačke pozicije, osobne i profesionalne. Zadnja premijera je Oluja koju režira Vito Taufer na Lokrumu. Shakespeareov zadnji tekst koji se bavi slutnjama budućnosti.
Iz Varaždina stiže zadnja produkcija, Čekajući Oresta prema tekstu Lade Kaštelan i u režiji Livije Pandur. Sukob majke i kćeri koji govori i o mnogim drugim nerješivim sukobima.
Kakav je osjećaj biti u tako inspirativnoj sredini i osobno moći pridonijeti tako velikom kulturnom događanju.
Izvrsno je raditi program koji je već od najave stvorio veliki interes. Osjeća se povezanost među glumcima, donijeli su uzbudljivu atmosferu u grad. Bitno nam je da grad živi festivalski, da se reagira, polemizira.
Koliko predstavama pomažu originalni ambijenti, a osobito kad je riječ o predstavi Ekvinocijo, Ive Vojnovića, ili npr. Oluji, na Lokrumu....?
To je velika privilegija, igrati na fantastičnim lokacijama kojih je Dubrovnik prepun. Ambijentalnost je za festival jako važna i zato ćemo i dalje istraživati, pronalaziti nove prostore i zadržavati one koji su se pokazali izvrsnim i koje redatelji volje. Ove godine igramo Ekvinocij u Posatu, lokaciji na kojoj dosad nismo igrali s sa sjajnim festivalskim ansamblom kojeg predvode Zrinka Cvitešić, Goran Višnjić, Goran Grgić....
Što poručujete publici?
Publici želimo ponuditi što više iskustava, velikih naslova, tema. Želimo im da s nama promišljaju o temama koje nas inspiriraju, muče. Da zajedno bolje razumijemo i našu prošlost i suvremenost. Na Igrama imaju priliku vidjeti vrhunske umjetnike, u dramskom, glazbenom programu, na popratnim događajima... Želim im da iskoriste vrijeme u kojem umjetnički Dubrovnik najintenzivnije živi.
