U svim dosadašnjim prikazima Oluje, hrvatske strateške operacije iz Domovinskog rata, slovenski mediji svojim su čitateljima pružali dva pogleda na isti događaj i iste činjenice. U povodu 31. obljetnice hrvatske vojne operacije Oluja u središte su stavili naglasak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića sa središnje svečanosti u Kninu o „upozorenju na naoružavanje Srbije“ te njegov odgovor da „Hrvatska svojim naoružanjem nikome ne prijeti, ali se nikoga ni ne boji“.
Korektno i objektivno navodi se da je „operacijom Oluja 1995. godine završio rat u Hrvatskoj, u kojem su od 4. do 7. kolovoza hrvatske snage oslobodile veliku većinu državnog teritorija koji su 1991. godine zauzeli srpski pobunjenici i protivnici hrvatske državnosti. Na današnji dan prije 31 godinu hrvatske oružane snage ušle su u Knin, koji je bio žarište otpora i time postao simbol hrvatske pobjede, koja se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja“, izvještavaju središnji slovenski mediji.
Ne bez razloga prenose i riječi premijera Plenkovića o značenju Oluje: „Oluja je značila veličanstvenu pobjedu koja je promijenila tijek hrvatske povijesti, omogućila mir u Bosni i Hercegovini te integraciju hrvatskog Podunavlja.“
Iz osvrta na hrvatsku današnjicu i riječi premijera Plenkovića naziru se odgovori na primjedbe iz pojedinih država, posebice Srbije, o naoružavanju, ali i na neke prigovore predsjednika Zorana Milanovića o svrsi povećanja izdvajanja za obranu. Plenković, prema ocjeni slovenskih medija, umjerenim tonom ističe da Hrvatskoj nije namjera natjecati se u utrci u naoružavanju, ali dodaje: „Mi se moramo odazvati svakoj prijetnji, pa je ulaganje u obranu zapravo ulaganje u našu sigurnost.“
O Oluji slovenski mediji izvještavaju i kroz reakcije srpske strane, u Srbiji i entitetu Bosne i Hercegovine Republici Srpskoj, gdje se, kako navode, 4. kolovoza obilježava kao „dan sjećanja na stradanje, progon i nestale Srbe“. Navode se različiti podaci o masovnom odlasku Srba, nestalima i ubijenima, pri čemu su brojke u srpskim izvorima, očekivano, veće. To, zapravo, govori o slabim rezultatima međudržavnih komisija Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine u utvrđivanju činjenica o tom pitanju.
Ove je godine glavna komemorativna svečanost na srpskoj strani održana 4. kolovoza u Mrkonjić Gradu u Bosni i Hercegovini, gdje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kako ističu slovenski mediji, „označio Oluju zločinom koji Srbi ne smiju zaboraviti“. Dio njegovih izjava slovenski mediji stavljaju u kontekst utrke u naoružavanju: „Srbija u svim pogledima napreduje brže od drugih, a najbrže na vojnom području“, rekao je Vučić. Na njegove izjave, primjećuju slovenski mediji, „odazvalo se više hrvatskih političara koji su odlučno odbacili njegovo tumačenje Oluje“.
U četvrtak navečer, u okolici Krčkog mosta, među mnoštvom stranih automobila bilo je najviše slovenskih vozila, čiji su putnici uživali u bakljadi i vatrometu u spomen na poginule hrvatske branitelje iz Domovinskog rata. Sličan prizor mogao se vidjeti i na riječkom lukobranu.
(Prilažemo video s Krčkog mosta.)
