Noćas se još jednom pomiču kazaljke na satu, u dva u noći 31. ožujka pomaknite sat za jedan sat unaprijed. Pomicanje kazaljki trebalo bi se promijeniti temeljem direktive Europske komisije pa se države moraju opredijelili za jedno ili drugo računanje vremena.Ispitivanje provedeno diljem Europske unije pokazalo je da milijuni ljudi žele ukinuti pomicanje satova i da je većina za zadržavanje tzv. ljetnog vremena kao trajnog, a predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junkers naveo je da je cilj da se predložene izmjene provedu prije europskih izbora.
Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u ili uvođenje "jedinstvenog vremena" u Europi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili prijeći na ljetno računanje vremena.Primjena nove direktive započinje s 1. travnjem 2021., pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).
Europska komisija objavila je u kolovozu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 milijuna europskih građana, velika većina, njih 84 posto, izjasnila da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar te većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tijekom cijele godine.Trenutačno u EU postoje tri vremenske zone. Sedamnaest zemalja se ravna po srednjoeuropskom vremenu (CET), koje ljeti postaje ljetno srednjoeuropsko vrijeme (CEST). Osam zemalja na istoku Europe, počevši od Finske i baltičkih zemalja na sjeveru, do Grčke i Cipra na jugu, jedan su sat ispred te grupe. Tri zemlje, Portugal, Britanija i Irska su, pak, sat vremena iza. Zemlje Beneluxa također se namjeravaju međusobno konzultirati. I Njemačka, najveća u Europskoj uniji prema većini kriterija, sklonija je trajnom zadržavanju ljetnog računanja vremena.Kad je riječ o prometu, dok se u željezničkom sektoru ne vide prevelike poteškoće, sektor zračnog prometa očekuju dodatne komplikacije u odnosu na međunarodni raspored letenja, a posebno vezano na činjenicu da bi zrakoplovi zimi polijetati prekasno, što bi moglo produljiti vrijeme zabrane noćnih letova na mnogim aerodromima.
Prijedlog Komisije ima potporu u Europskom parlamentu, u kojem zastupnici pozivaju na brzu odluku oko promjene sustava koji je na snazi u Europskoj uniji od 1996, kada je bilo dogovoreno da će sve pomicati svoje satove u ožujku i listopadu.Cilj te prakse bilo je produženje dnevnog svjetla i ušteda energije, no to se pokazalo kontroverznim, prije svega zbog strahovanja vezanih uz utjecaj na zdravlje ljudi. Promjena sata, odnosno pomicanje sata unazad za 60 minuta utječe na naš bioritam te u tijelu dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat na koji utječe ciklus dan-noć.
S povratkom na zimsko računanje vremena u Hrvatskoj električna energija utrošena od 7 sati do 21 sata obračunava se prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 21 sata do 7 sati prema nižoj tarifi (NT). Također, u razdoblju zimskog računanja vremena vozači moraju i za vrijeme vožnje danju na svojim vozilima upaliti dnevna, odnosno kratka svjetla.
Ljetno računanje vremena je povoljnije za južne zemlje, a zimsko za sjevernije, a za nas bi ako bismo ostali na zimskom računanju vremena, mrak primjerice u kolovozu pao već u 19 sati i 15 minuta, a dnevno svijetlo bismo imali 84 dana do 19 sati i 15 minuta. Mrak bi još uvijek bio čak 42 dana ujutro u 7 sati i 30 minuta. Ako se odlučimo za ljetno računanje vremena, u Hrvatskoj bismo 168 dana imali danje svjetlo do 19 sati i 15 minuta, a 130 dana bi mrak bio u 7 sati i 30 minuta ujutro