Ante Gavranović
Dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a nastupile su velike promjene u svjetskoj trgovini izazvane mjerama najveće svjetske ekonomske sile. Posljedice (koje se već osjećaju) imaju ozbiljne reperkusije za slobodnu trgovinu, smanjenje povjerenja u Svjetsku trgovinsku organizaciju – WTO s naglašenom tendencijom povećanog broja bilateralnih trgovinskih sporazuma. To u cjelini predstavlja latentnu opasnost za multilateralizam, slabljenje globalističkih procesa, rast protekcionizma, smanjenje globalnog trgovinskog rasta i dovodi do ozbiljnih, kratko i dugoročnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe.
Već vidljive posljedice „šoka“ u carinskom ratu odražavaju se kroz poskupljenje sirovina i gotovih proizvoda i djelomičnu reorijentacija trgovinskih tokova (npr. Kina jača trgovinu s Rusijom i Azijom) ali i sve jači otpor: EU, Kina i druge zemlje odgovaraju vlastitim mjerama i pojačanom kontrolom izvoza (posebno tehnologija), pada trgovinska razmjena između najvećih gospodarstava. MMF i WTO smanjuju dugoročne prognoze rasta trgovine, a sve je više najava stagflacije.
Utjecaj na turizam
Mjere SAD-a pokrenule su domino-efekt koji je preoblikovao svjetsku trgovinu i povećao globalnu neizvjesnost. Iako Hrvatska nije u fokusu tih politika, utjecaji se reflektiraju kroz mogući i očekivani rast cijena, pad gospodarske aktivnosti ključnih partnera i smanjenu stabilnost na svjetskim tržištima.
Gospodarska neizvjesnost, koja je tim stvorena, nosi sa sobom ključne izazove, prije svega, više cijene robe i goriva, smanjenje globalne mobilnosti, manje ulaganja u turističku infrastrukturu u nestabilnim uvjetima. Turizam u tim uvjetima postaje “kolateralna žrtva” šireg ekonomskog usporavanja.
Reakcije UNWTO na carinski i trgovinski rat
Prve reakcije UNWTO (Svjetske turističke organizacije) na carinske i trgovinske ratove, kao i analize mogućih posljedica za svjetski turizam, u velikoj mjeri ukazuju na potrebu za većom otpornosti i prilagodbom turističkog sektora globalnim ekonomskim šokovima. UNWTO kontinuirano naglašava važnost otvorenih granica, međunarodne suradnje i slobodne trgovine kao ključnih faktora za razvoj turizma. U kontekstu trgovinskih napetosti (npr. SAD-Kina, EU-SAD), UNWTO poziva zemlje da izbjegavaju protekcionističke mjere koje bi mogle negativno utjecati na putovanja, avio-industriju i uslužne djelatnosti povezane s turizmom. Ujedno upozorava da povećani troškovi (npr. zbog carina, poskupljenja goriva i inflacije) mogu smanjiti potrošnju turista. Promovira diversifikaciju tržišta kako bi destinacije bile manje ranjive na promjene u jednoj regiji.
Moguće posljedice za svjetski turizam
Trgovinski ratovi i opća ekonomska nestabilnost mogu imati višestruke negativne posljedice za turizam:
1.Smanjena potrošnja turista – u recesijskim uvjetima, putovanja su često među prvim izdatcima koji se režu.
2.Rast cijena – zbog poremećaja u lancima opskrbe, cijene avio karata, smještaja i goriva rastu.
3.Pad međunarodnih dolazaka – turisti biraju jeftinije i bliže destinacije.
4.Nepovjerenje u sigurnost tržišta – što obeshrabruje investicije u turističku infrastrukturu.
Utjecaj na hrvatski turizam
Iako Hrvatska nije izravno uključena u trgovinske sukobe, posredno osjeća (ili se boji) posljedice. Ako Njemačka, Austrija, Slovenija ili Italija (glavna naša emitivna tržišta) osjete pad proizvodnih aktivnosti i izvoza realno je moguće smanjenje broja turista iz tih zemalja. Isto tako, uvođenje novih pravila i carina može poskupjeti uvoz opreme, hrane i pića važnih za turizam. Očekivani rast cijena energenata povećava troškove poslovanja u sektoru. Gospodarska neizvjesnost, koja je tim stvorena, nosi sa sobom ključne izazove, prije svega usporavanje globalnog gospodarskog rasta, visoku inflaciju i rast kamatnih stopa i rizika od recesije u razvijenim gospodarstvima.
Svakako, to se odražava na turizam kroz smanjenu potrošnju turista, posebno onih iz srednje klase, odgode putovanja i kraće boravke zbog povećanih troškova i cijena turističkih usluga. Zbog novih carinskih mjera za očekivati je poskupljenje transporta i hrane što neminovno dovodi do rasta cijena turističkih usluga. Povećavaju se i rizici za investicije u turizmu (hotelijerstvo, infrastruktura).
U kontekstu globalne nestabilnosti povećava se ranjivost hrvatskog turizma. Razlozi ranjivosti leže u visokoj ovisnost o turizmu (20 % BDP-a), sezonalnosti i visokoj koncentraciji na europska tržišta što ima utjecaj na osjetljivost na promjene u sigurnosnim i ekonomskim uvjetima.
Kako se to odražava na Hrvatsku?
Prednosti Hrvatske su njeno članstvo u EU, Schengenu i eurozoni što image sigurne destinacije s reputacijom stabilnosti ulaganja u održivost i digitalizaciju turizma.
- Pozitivno: Hrvatska se percipira kao sigurna i politički stabilna destinacija, što joj daje komparativnu prednost.
- Negativno: Kao članica EU i eurozone, Hrvatska je vrlo izložena globalnim gospodarskim trendovima, osobito ovisnosti o ekonomskoj situaciji u Njemačkoj, Italiji. Sloveniji i Austriji.
Hrvatska kao izrazito turistički orijentirana zemlja, osjetljiva je na globalne ekonomske poremećaje. Već otvaranje turističke sezone pokazat će trend. Nadajmo se da će ipak prevladati razum i da do crnog scenarija neće doći. Ipak, oprez je potreban.
Zaključno, globalna neizvjesnost u gospodarstvu, trgovini i sigurnosti ozbiljan je izazov za turizam, ali i prilika za transformaciju prema otpornijem, održivijem i pametnijem turizmu. To je i onako zacrtani cilj i dio ukupne strategije i nove turističke politike. Hrvatska jednostavno mora ubrzano diversificirati tržišta, u još većoj mjeri poticati cjelogodišnji turizam te povećati osmišljena ulaganja u sigurnost i održivost.
