Ususret 100. obljetnici otkrića Tutankhamonove grobnice - Virtualni stari Egipat Podijeli: Tweet Teme iz starog Egipta oduvijek su privlačile ljude i istraživače, kao što je to bio slučaj s Herodotom i Napoleonom, a ta fascinacija ne prestaje ni u modernim vremenima. Kada je Howard Carter otkrio Tutankhamonovu grobnicu 1922. godine to je potaknulo novi val istraživanja i zainteresiranost javnosti za kulturom starog Egipta koju popularno nazivamo egiptomanija.Arheološki muzej u Zagrebu čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, te će se 2022. godine pridružiti brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tuthankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, radionica, te prigodnog digitalnog sadržaja.S obzirom na to da je Arheološki muzej u Zagrebu još uvijek zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja nastalih u potresu te Egipatska zbirka nije dostupna javnosti za publiku organiziramo Virtualni stari Egipat.U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online vidjeti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. Virtualne sobe postepeno ćemo otvarati, a koja soba će biti otvorena odlučivat će upravo publika glasanjem putem društvene mreže Facebook.Otvorili smo prvu soba Virtualnog starog Egipta koja je posvećena skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika. Sve o skarabejima srca možete saznati na mrežnim stranicama u Virtualnom starom Egiptu:https://bit.ly/VirtualniStariEgipatSkarabeji su egipatski amuleti u obliku kukca balegara, a jedan su od najčešćih produkata staroegipatske umjetnosti. Bili su izrađivani uglavnom od gipsa, keramike te raznih vrsta kamena, a tijekom cijele povijesti egipatskoga kraljevstva imali su važnu vjersku funkciju i izrazito složenu simboliku. Najstariji primjerci koji su pronađeni potječu već iz razdoblja preddinastičkog Egipta.Korišteni su u kultne svrhe već u vrijeme kulture Naqade koja je prethodila nastanku sjeverne i južne egipatske države, čijim će ujedinjenjem, početkom trećeg tisućljeća prije Krista, nastati Staro kraljevstvo. U nekim grobovima u Abidosu, datiranim na razdoblje neposredno prije prve dinastije (oko 3100 g. prije Krista) pronađene su posude s osušenim balegarima koji su po svemu sudeći mogli biti neka vrst zavjetnih darova umrlima.Najveći i najljepši primjerci izrade skarabeja su takozvani skarabeji srca i pripadaju u pogrebnu opremu. Takvi su se skarabeji stavljali u grobnice, a na njima je na donjoj plohi napisan fragment 30. poglavlja Knjige mrtvih u kojem se srce nagovara kako bi na posljednjem sudu svjedočilo u korist njegova vlasnika. Skarabej s takvim tekstom zamjenjuje srce – organ istine – koji za života bilježi sva čovjekova djela te se time postiže magijski utjecaj na uspješan ulazak u vječni život Ozirisova kraljevstva.Autori virtualne izložbe: Igor Uranić, Porin Šćukanec RezničekFoto: Igor Krajcar Najnovije vijesti Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas je Svečanom akademijom obilježio Dan Fakulteta i 250. obljetnicu osnutka Vikend u HNK Varaždin - Na Velikoj sceni pogledajte najnoviju predstavu - Lovačke priče iz Donje Bavarske Privremeno se zatvara dio prometnice u Ulici dr. Ante Starčevića u Čakovcu 7. i 8. studenoga Filip Fantoni vraća se na scenu uz novi singl „Mala birtija“ Kolumne Prijeti li svijetu nova financijska kriza? (Ne)realne ambicije nove industrijske strategije: može li Hrvatska europski novac pretvoriti u novu proizvodnju? Zašto je mikroekonomija zapostavljena? Rujan u Varaždinskoj županiji - turizam, kultura i hedonizam spojili se u poziv na dolazak, druženje i uživanje Intervjui Posljednji razgovor s akademikom Josipom Pečarićem – Odlazak barda hrvatske znanosti i domoljublja Marijana Dokoza, književnica na čelu Fenix Magazina i jedna od najuspješnijih žena hrvatske dijaspore Vlaho Kljunak, ravnatelj Folklornog ansambla Linđo uoči gostovanja u Varaždinu - Linđo je naš simbol i brend ali i veleposlanik dubrovačke kulturne baštine Dražen Stjepandić: „Naša se kultura u Frankfurtu diskretno dobro nosi, ali pravila igre su neumoljiva“ Blogbusters Zašto nogometne utakmice na blagdan Svih svetih? Završetkom suđenja stoljeća, Todorić će imati blizu sto godina Dokle će se lomiti koplja oko simbola iz 1991.? Otvoreno pismo hrvatskim braniteljima