Memorijalna izložba Constantina Brâncuşia, u okviru EPK Temišvar 2023. bila je hommage velikom rumunjskom i svjetskom umjetniku s kraja 19. i početka 20. stoljeća ali i nenadmašan kulturni događaj svjetskog značaja. Zato je biti u Temišvaru, jednoj od triju europskih prijestolnica kulture u 2023., 28. siječnja, na zatvaranju tog središnjeg likovnog događanja u okviru EPK-a i velike svjetske retrospektive jedne od ikona kiparstva 20. stoljeća, Constntina Brâncuşia, koji je svojim djelima i promišljanjem umjetnosti i života utjelovio neke od svjetskih pravaca moderne umjetnosti, za sve nazočne pa i za nas novinare specijalizirane za kulturu i turizam, predstavljalo ogroman privilegij.
Prvi put nakon 50 godina
Memorijalna Izložba "Brâncuși: Rumunjski izvori i univerzalne perspektive" prikaz je jednog stvaralaštva kojim autor kroz dijalog koji uspostavlja s materijom zapravo dolazi do suštine bića i predmeta, a time i umjetnosti, čime Brâncuși svojedobno prelazi sve geografske, povijesne, formalne i rodne granice, što mu osigurava posebno mjesto u svjetskoj umjetnosti, ne vezujući ga ni za jednu umjetničku struju, naprotiv pretvarajući ga u tvorca novih pravaca.
Susresti se s njegovim djelima njih stotinjak koja su za potrebe izložbe u Nacionalnom Muzeju umjetnosti u Temišvaru stigla iz velikih svjetskih galerija, a neka su i po prvi put prikazana u Rumunjskoj bio je za domaću i internacionalnu publiku događaj za pamćenje. Potvrdili su to i organizatori na press konferenciji uz zatvaranje izložbe koju je tijekom četiri mjeseca od 30. rujna 2023. do 28. siječnja 2024., posjetilo više od 130.000 posjetitelja. Popraćena je u više od tisuću medija - televizija, radija i online medija te s više od 70 članaka u prestižnim publikacijama poput The New York Times, Le Figaro, Le Monde, Frankfurter Allgemeine Zeitung, te mnogim važnim svjetskim art magazinima.
- S ovom izložbom dokazali smo da smo sposobni organizirati događanje koje će privući na tisuće posjetitelja - rekao je na završnoj press konferenciji Alkin Nica predsjednik županijskog vijeća Temišvara i uistinu je u pravu, jer za izložbu takvog formata potreban je ogroman angažman i sinergija svih sudionika.
Izložba je publici približila različite faze Brâncușijeve umjetničke karijere: od radova nastalih pod utjecajem obrazovanja na Školi likovnih umjetnosti u Bukureštu do suočavanja s Rodinovim kiparstvom pa sve do njegove radikalne odluke da napusti modeliranje i prihvati se metode izravnog brušenja – što označava njegov simbolički povratak primitivnim umjetnostima i istovremeno otvara put u modernu. Predstavljen je i zanimljiv i originalan izbor fotografija i fragmenata koje je snimio sam umjetnik, a ovdje su prikazane u dijalogu sa skulpturama.
Izložba je po prvi put predstavila i Brancusijeva djela koja se čuvaju u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, Centru Pompidou u Parizu, Tate Modern Gallery u Londonu, Zakladi Guggenheim, Nacionalnog muzeja umjetnosti u Bukureštu i Muzeja umjetnosti u Craiovi, kao i iz privatnih zbirki.
Memorijalnu izložbu "Brâncuși: Rumunjski izvori i univerzalne perspektive", najvažniju izložbu posvećenu tom velikom rumunjskom i svjetskom kiparu u prvu takvu u posljednjih pola stoljeća u Rumunjskoj, financira Županijsko vijeće Timiș, u suorganizaciji s Nacionalnim umjetničkim muzejom Temišvar u Europskoj prijestolnici kulture i umjetnosti, te Zakladom Art Encounters i Francuskog instituta u Rumunjskoj, preko podružnice u Temišvaru. A nacionalna banka Rumunjske kao jedan od pokrovitelja izdala je u povodu zatvaranja izložbe srebrnu kovanicu s likom Constantina Brancusija.
O sudjelovanju svojih i institucija na zatvaranju izložbe govorili su i Ovidiu Sandor, predsjednik Zaklade Art Encounters, Filip Petcu, direktor Nacionalnog umjetničkog muzeja Temišvar, Doina Lemny, kustosica izložbe i koordinatorica za dvojezični katalog, Juliien Chiappone-Lucchesi, direktor Francuskog instituta u Rumunjskoj te Mugur Isarescu, guverner Rumunjske nacionalne banke. Izložbu je posjetilo i 26.000 učenika iz 900 škola iz 26 gradova i sela iz Rumunjske, Bugarske, Francuske, Austrije, Njemačke, Italije, Poljske, Kanade, Češke i Mađarske.
O kiparu Brancusiju
Brâncuşi je rođen u rumunjskom selu Hobiţa kod Târgu Jiua, u Karpatima, 1876. godine u obitelji siromašnih pastira. Sa sela je pobjegao u Craiovu gdje se 1894. god. prijavio u umjetničku školu, u kojoj je pored obrazovanja u rezbarstvu došao i do osnovnih umjetničkih znanja. Školu je završio 1898. godine i odlazi na studije kiparstva u Bukurešt, a 1903. godine u München i konačno u Pariz. U Parizu je studirao na Likovnoj akademiji (École des Beaux-Arts) i kasnije radio u radionici Augustea Rodina.
Postupno je stvorio svoju osobnu radionicu u kojoj je od 1909. – 10. s njim radio i Amedeo Modigliani. Veliki uspjeh je doživio 1913. godine kada je izlagao na pariškom „Salonu neovisnih“ (Salón de los independientes) i u Sjedinjenim Američkim Državama (New York, Chicago i Boston).
God. 1924. je, kao priznati svjetski umjetnik, posjetio rodnu Rumunjskoj, a od 1926. – 28. ponovno boravi u SAD-u. Godine 1952., dobio je francusko državljanstvo i Muzeju moderne umjetnosti u Parizu darovao je svoju radionicu s gotovo stotinu skulptura. Godine 1955, predstavio je retrospektivu svog rada u Guggenheim muzeju u New Yorku.
Imao je široki raspon interesa, od znanosti do glazbe. Zapravo, bio je dobar violinist i izvođač rumunjskih narodnih pjesama za ples. U njegovom krugu prijatelje bili su intelektualci i umjetnici kao što su Erik Satie, Marcel Duchamp, Pablo Picasso i Guillaume Apollinaire, kao i drugi poznati Rumunji poput Emila Ciorana.
Brancusi je umro u Parizu 16. ožujka 1957. god. i pokopan je na groblju Montparnasse. Brancusijev rad sadrži 1200 fotografija i 215 skulptura, evoluirao je od 1908. godine u vrlo osobni stil geometrijski pojednostavljenih oblika, gotovo apstraktnih, koji pretpostavljaju drugu stvarnost. Inspiriran prapovijesnom umjetnošću i afričkim skulpturama, pokušao je prikazati temelje prirode ogoljene do krajnje pojednostavljenog oblika. Dakle, ostavljajući po strani kiparski realizam 19. stoljeća, na svoj način je utro put za apstraktnu umjetnost.
»Neki idioti tumače moja djela kao apstraktna; no ono što oni nazivaju apstraktnim je nešto najrealnije. Realno nije u izgledu, nego u ideji, esenciji stvari.«
Radio je u mramoru, vapnencu, bronci i drvu, a prevladavajući oblici u njegovim radovima su dva jednostavna oblika: jaje i izduženi cilindar.
Među njegovim istaknutim djelima su: niz metalnih skulptura pod nazivom „Ptica u prostoru” (1920. – 24.), „Uspavana muza” (1906. – 1910.), „Poljubac” (1908. – 16., Philadelphia Museum of Art), „Mudrost” (1909.), „Prometej” (1911.), „Gospođa Pogany” (1912., Philadelphia Museum of Art), „Gospođa L.R.” (1914. – 18.), „Kimera” (1918.), „Početak svijeta” (1924.), „Ptica” (1924. – 1949.), „Beskonačni stup” (1933., dio parka skulptura „Put heroja” u Târgu Jiu), „Duh Bude” (1933.) i „Pijevac” (1935.).
Nekoliko njegovih skulptura je obaralo rekorde za najskuplje plaćenu skulpturu na svijetu. Najprije „Danaja”, koja je prodana 2002. za 18,1 milijun $, te „Ptica u prostoru” 2005. (27,5 milijuna $), te naposljetku „Gospođa L.R.” koja je 23. veljače 2009. godine prodana za 37,2 milijuna $, rekord koji vrijedi i dan danas.(wikipedija),
Od 2011. godine općina Târgu Jiu organizira da se skupina spomenika u ovom gradu, poznatih kao „Put heroja”, stavi na popis mjesta svjetske baštine u Europi.
