Udruga za promicanje baštine Primorski Hrvat osnovana je 17. prosinca 2018. u Hrvatskoj čitaonici Trsat, upravo ondje je do tridesetih godina dvadesetog stoljeća djelovalo društvo pod istim nazivom. Nosila je obilježje „Europska godina kulturne baštine 2018.“, uz posebno odobrenje Ministarstva Republike Hrvatske. Ime Primorski Hrvat 1895. godine nadjenuo je Rikard Katalinić Jeretov, pjesnik koji je za društvo spjevao i koračnicu Primorski Hrvat, što ju je uglazbio Matko Brajša Rašan. Znak udruge grafički je oblikovala Petra Abramović Rukavina, a kao predložak je iskorištena značka pjevačkog društva Primorski Hrvat koje je pod tim imenom djelovalo od 1897. do 1929. na Trsatu. Ciljevi udruge su očuvanje, njegovanje te promicanje kulturne i svekolike hrvatske tradicijske baštine u gradu Rijeci, Hrvatskom primorju, Primorsko-goranskoj županiji, Republici Hrvatskoj i inozemstvu.
Srećko Mavrek, dopisnik HIA-e iz New Yorka te voditelj i urednik na Hrvatskom radiju NY, nedavno je ugostio voditeljicu folklora Lanu Kostrenčić, izvršnu voditeljicu Vedranu Spadoni Štefanić i dopredsjednika Bernardina Mraka, koji su se tom prilikom predstavili te govorili o aktivnostima i planovima udruge (Primorski Hrvat na valovima Hrvatskog Radija New York). Udruga Primorski Hrvat od svojeg osnivanja nastoji ispraviti nelijepu činjenicu da je Rijeka jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora pa su potpore za osnutak folklorne grupe stizale sa svih strana. Osim folklora, cilj je i osnivanje povijesne garde znamenitog riječkog kapetana Nikole Jurišića koji je gotovo posve izbrisan iz kolektivnog sjećanja Grada, bez spomena, kipa, naziva ulice. Naime, slavni kapetan, inače rođeni Senjanin, najpoznatiji je po tomu što je sa nekoliko stotina ratnika pobijedio desetine tisuća osvajača Sulejmana Veličanstvenog 1532. u mađarskom Kisegu. Ono što uopće nije poznato je da je u ožujku 1528. postao riječki kapetan i te se titule odrekao tek 1534. U tom razdoblju, u Rijeku je doveo Šimuna Kožičića Benju koji je tiskao prve knjige na glagoljici u razdoblju vlasti Nikole Jurišića, a 1530. donesen je ključni pravni dokument riječke povijesti – Riječki statut. Osim kulturnih i povijesnih tema, udruga se bavi i ostalim vrstama baštine, od prirodne do virtualne i vjerske polazeći od krilatice: Tuđe poštuj, a svojim se diči.
Član Primorskog Hrvata, inženjer Žarko Tomasić pokrenuo je i akciju sakupljanja sredstava za izradu nošnji. Naime, Rijeka je bila jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora. Udruga poziva sve zainteresirane da se uključe, pronesu glas i uplate donaciju u skladu s mogućnostima kako bi se predstavili u skladu s njihovom krilaticom: Tuđe poštuj, a svojim se diči! Donacije za izradu nošnji se mogu uplatiti ovdje - https://gofund.me/eb427ee0
