Nakon gostovanja u Mađarskoj, održani su koncertu u Hrvatskoj i to u petak, 3. lipnja na prepunim Bazenima u Lipiku. Uspješan niz nastavio se i koncertom u Ivanić-Gradu, 5. lipnja na Trgu Vladimira Nazora. Nakon posljednje dvije godine kada su javna okupljanja poput koncerata bila reducirana epidemiološkim mjerama, upravo održani plesni koncerti Lada bili su u punom sastavu, pred velikim brojem ljudi te su dokazali koliko je publika željna izvedbene umjetnosti na sceni. Održani koncerti svojevrsna su uvertira za sve ono što Ansambl očekuje ovog ljeta. Prva destinacija je njemački Mainz 11. lipnja, a zatim 25. lipnja Trilj. Nakon toga LADO, zajedno s makedonskim nacionalnim ansamblom, Tanecom, kreće na turneju koja će obuhvatiti tri grada: Slavonski Brod, 14. srpnja, Zagvozd, 16. srpnja, a završetak programa bit će koncert u posebnom ambijentu splitskog Sustipana, 17. srpnja. Cijela turneja podržat će velike lokalne kulturne događaje poput Brodskog glazbenog ljeta, tradicionalnih kazališnih susreta „Glumci u Zagvozdu“ i Splitskog ljeta.
Plesni koncert donosi najpoznatije i najljepše koreografije hrvatskih regija, fokusirajući se na zaštićenu nematerijalnu kulturnu baštinu. LADO tako nakon dvije, za umjetnike i publiku, neizvjesne godine na scenu vraća bogatu hrvatsku tradiciju, prikazujući svo njeno bogatstvo i esteticizam.
Festival je na najavnoj konferenciji za novinare najavila organizatorica festivala Sanja Tropp Frühwald, a prisustvovali su i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Danijela Vusić, intendantica HNK u Varaždinu Senka Bulić te Nino Preložnjak iz Centra za mlade i neovisnu kulturu P4.
Sedmo izdanje Kliker festivala – festivala pokreta i plesa, koji nam ove godine sprema prave poslastice i dovodi šarenu ekipu umjetnika i umjetnica iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Belgije održava se od 10. do 19. lipnja. 9 dana, 8 predstava, 2 premijere, plesokaz, Klik klub simpozij, radionice, koncert, party i programi za velike, male, pa i one najmanje koji će imati prilike uživati u mekanoj i uvijek drugačijoj predstavi za bebe „Baja Buf“.
Gradonačelnik je istaknuo kako ga veseli da se uz mnoštvo festivala i manifestacija koje se održavaju u Varaždinu, i ove godine organizira Kliker festival koji zaokružuje bogatu ponudu varaždinske kulturne scene. „Svi znamo da je Varaždin grad prijatelj djece, a ovaj je festival prvenstveno fokusiran na mlade. To je svojevrstan poklon svim mladima i našim učenicima na kraju školske godine. Napokon se nakon pandemijskih godina možemo otvoriti prema građanima, prema publici, stoga pozivam sve naše sugrađane, male i velike, da posjete festival i uživaju u bogatom programu kojeg su pripremili organizatori.“ – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.
„Programi ovogodišnjeg Kliker festivala govore o životu, različitosti, svijetu i nepoznatim mjestima, ali i o ekologiji, bojama, zajedništvu, pokretu, igri i inspiraciji, a sve s ciljem da na promišljen i kvalitetan način potiču interes djece i mladih za suvremenom izvedbenom umjetnošću.“ – istaknula je organizatorica festivala Sanja Tropp Frühwald i dodala kako je ovaj međunarodni festival jedinstven u regiji, ali i ovom dijelu Europe te nam jednom godišnje dovodi vrhunske programe i izvođače koji se bave mladom publikom.
Programi ovogodišnjeg Kliker festivala govore o životu, različitosti, svijetu i nepoznatim mjestima, ali i o ekologiji, bojama, zajedništvu, pokretu, igri i inspiraciji, a sve s ciljem da na promišljen i kvalitetan način potiču interes djece i mladih za suvremenom izvedbenom umjetnošću. Sedmi Kliker počinje uz posebnu poslasticu, premijeru predstave „Ljubičasto“, nastale po motivima “Romea i Julije” W. Shakespeara, koja će uz pomoć međugeneracijskog ansambla na daskama varaždinskog HNK oživjeti ovu priču s ponešto manje tragičnim završetkom, ali ogromnom količinom predanosti, prijateljstva i ljubavi. Dio zavidnog ansambla je i duo iz benda „Cura i dečko“, koji predstavu prate u korak, live na pozornici, a nakon premijere će izvesti i koncert na podrumskoj sceni Zvonimir Rogoz.
Kliker se nastavlja uz predstavu „Solo za sedam“ riječnog Plesnog studija INK, „Plavo sunce na žutom nebu“ u izvedbi čakovečkog Kazališne družine Pinklec, predstavu „Povodni mož Ambrož“ Plesnog Teatra iz Ljubljane, bečku predstavu „Ocean“ i premijeru participativno plesne instalacije „Koja si ti planeta? Koji si ti planet?“.
Programi će se održati u HNK Varaždin i u P4 centru za mlade i nezavisnu kulturu, palača Herzer će ugostiti zaista posebnu predstavu „Bestjelesno“, a Franjevački trg poslužiti kao open air lokacija za site-specific plesno-cirkusku predstavu „Generacija X Y Z“.
Kliker donosi i zanimljivu radionicu „No Work and Just Play“ koja se temelji na raznim sustavima igranja igara, suvremenom plesu, tehnikama improvizacije i partnerstva, dok će nas belgijski umjetnik Seppe Baeyens u sklopu radionice „The Way Things Go“ uvesti u istraživanje međugeneracijskih kreativnih plesnih procesa.
Plesna točka na i ovogodišnjeg festivala bit će „Plesokaz“ - vikend suvremenog plesa u režiji Davorke Čorko-Rodeš i svojevrsni kolaž program kraćih koreografskih formi svih grupa varaždinskog Plesnog studija Vindi, uz goste iz Zagreba, Čakovca, Šibenika i Požege, ali i cijeli vikend programa - radionice, prezentacije i simpozij namijenjenih članicama i članovima Klik kluba.
Kliker festival se i ove godine održava u suradnji s HNK Varaždin i Gradskim muzejom Varaždin, međunarodnom suradničkom platformom Generator, P4 – varaždinskim centrom za mlade i nezavisnu kulturu te lokalnim odgojno-obrazovnim institucijama, a pod pokroviteljstvom Grada Varaždina, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Turističke zajednica Grada Varaždina, Zaklade "Kultura nova", Austrijskog kulturnog foruma Zagreb i Veleposlanstvom Republike Slovenije.
Ulaznice za predstavu „Ljubičasto“ i „Plesokaz“ Plesnog studija Vindi su dostupne na blagajni HNK u Varaždinu. Ulaznice za ostale programe se mogu rezervirati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili kupiti na dan programa (sat vremena prije) na festivalskoj blagajni u HNK u Varaždinu.
Više informacija o programu i festivalu dostupno je na www.klikerfestival.com.
Već tradicionalna kulturno-turistička manifestacija Ogulinski festival bajke spremna je za svoje 17. izdanje koje se u gradu Ogulinu održava od 10. do 12. lipnja. Festival će i ovoga ljeta slaviti bajke i bajkovito stvaralaštvo tijekom tri dana trajanja i to kroz bogati umjetnički i kulturni program namijenjen djeci, mladima i odraslima.
Ogulinske ulice i trgovi spremni su još jednom za pretvaranje u najmaštovitiju bajkovitu scenu na kojoj će nastupiti brojni izvođači te okupljene obasipati zabavom i pozitivnom energijom. Tako će cijele obitelji moći pronaći nešto za sebe i to na festivalskim scenama diljem grada koje nose prigodna imena, kao što su Regoč, Đulin vrt, Neva Nevičica, Stribor, Potjeh, Kosjenka i Domaći, a program otvara poznati pjevač Bojan Jambrošić.
U svijetu bajki je za svakoga po nešto
Od radionica svakako se ističu uvijek atraktivna radionica Vilinski kutak već stalne gošće Kate Škugor iz Vodica, Stakleno-drvena priča, Priča o malom brodograditelju, Oslikajmo bajku te Šumska bajka, Novi život bijelog vuka kao i Bajka o zmajevima naših Zmajoljubaca.
Što se tiče predstava, nikako se ne smiju propustiti predstave Mi o vuku u kojoj glumi Bojan Jambrošić, zatim Hrvatske vile i vještice, Reciklauniranje, Ogledalce ogledalce, Vesela tvornica riječi, Neobičan intervju te niz drugih predstava uvijek atraktivnog Šarenog svijeta.
Tu su i video projekcije crtanih filmova Croatia Filma Bundašev rođendan, Tajno selo, Velika utrka, Kraljica cipela, niz crtanih filmova Hlapićeve sportske igre, Šećerko, Hvala za lijek te novost koju donosi ovogodišnji program, po prvi puta u suradnji s HRT-om, predstavljanje JUHUHU programa koji obožavaju svi klinci i klinceze.
Pripovijedanje bajki ono je što ovom festivalu daje posebnu čar, te nešto u čemu ponajviše uživaju najmlađi. Ove godine moći će poslušati domaćicu Sabinu Gvozdić - Živa riječ, Sandru Vukoju iz Slavonskog Broda, Knjiguljicu iz Karlovca te Fora priču iz Zagreba. A tu je i animacijski program s tradicionalnim polaganjem vozačke dozvole za letenje na metli.
Za dobru atmosferu, na rasporedu je i koncert Domagoja Vukovića iz Ogulina te Udruge žena Ogulin i Kluba za mlade Ogulin. Od gastronomske ponude, svi gosti festivala mogu okrijepu pronaći u restoranu Hotela Frankopan, restoranu Ive, pizzerijama Bonnino i Klopizza, fast foodu Štross, krčmi Dalmatinac te se zasladiti u slastičarnici Korzo.
Ulaz na Ogulinski festival bajke je besplatan za sve uzraste, a organiziran je i prijevoz vlakom iz Zagreba. Polazak s Glavnog kolodvora u Zagrebu je u 8.07 sati, stajanje je u Karlovcu u 9.06 sati te dolazak u Ogulin u 10.16 sati. Povratak iz Ogulina je u 16.20 sati, vlak je u Karlovcu u 17.31 sat, te u Zagrebu u 18.29 sati. Vlak na ovoj specijalnoj liniji staje i na usputnim kolodvorima i stajalištima prema voznim vremenima objavljenim na web stranici HŽPP-a. Cijene prijevoznih karata su 55 kuna za odrasle i 25 kuna za djecu od 6 do 12 godina ako nemaju pametne kartice za besplatnu vožnju s njom na blagajni mogu dobiti besplatne karte. Vožnja vlakom za djecu do 6 godina je besplatna.
O Ogulinskom festivalu bajke
Festival je pokrenut još 2006. godine, organizira ga Turistička zajednica Grada Ogulina, a potaknut je stvaralaštvom slavne hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić koja je rođena u Ogulinu. Upravo su joj grad i okolica bili najveća inspiracija za pisanje. Nakon ovog, sljedeće ovogodišnje izdanje festivala rezervirano je za kraj ljeta, kada će se ponovno održati od 9. do 11. rujna.
U galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu jučer je otvorena izložba "Ivan Ivezić - Tihi obrt - Retrospektiva grafičkih radova 1967. - 1997." posvećena dugogodišnjem grafičkom dizajneru kojega su najviše obilježili radovi vezani uz katalog Jugotona. Na samom otvorenju izložbe Iveziću je uručeno i posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za jedinstveni doprinos diskografiji u području dizajna. Ovaj najproduktivniji dizajner diskografskih izdanja u povijesti domaće glazbene industrije i umjetnik koji je od šezdesetih do devedesetih oblikovao niz izdanja različitih formata koji čine važan dio identitet domaće kulture i pop kulture, priznanje je dobio od predsjednika HDU-a i direktora Croatia Recordsa, Želimira Babogredca. Ploče iza čijeg dizajna stoji Ivezić utjecale su na formativne godine mnogih ljudi Hrvatske i regije, a pečat koji im je davao postale su važan dio senzibiliteta pri pristupu umjetničkim djelima od kojih su mnoga - i zvukom i vizualom - postala kultnim rukopisima domaćeg glazbenog stvaralaštva.
"Drago mi je zbog izložbe jer sam za Jugoton radio 400 ili 500 omota godišnje, a s obzirom koliko godina sam radio, izračunajte sami koliko je omota urađeno. Na jednom stolu sam imao po četiri izdanja istovremeno, a najviše izdanja sam napravio u krevetu", rekao je Ivezić koji je radio dugo godina za Jugoton, diskografsku kuću koja je postala sinonimom diskografskog poslovanja u Jugoslaviji, a njegovi radovi našli su se na albumima koji su se tiskali u vrlo velikim tiražama koje su se brojale u stotinama tisuća i milijunima primjeraka. Njegova grafička oblikovanja, urezana u kolektivnu memoriju jednog vremena, bila su prisutna u svim mogućim kanalima distribucije glazbe. Među brojnim radovima poput omotnica ploča, reklamnih materijala, plakata i fotografija nalaze oni nastali za nositelje domaće diskografske scene kao što su: Tereza Kesovija, Josipa Lisac, Gabi Novak, Bijelo dugme, Ljupka Dimitrovska, Boško Petrović, Radojka Šverko, Ivo Pogorelić, Neda Ukraden, Lola Novaković, Elvira Voća, Silvana Armenulić i Ksenija Erker.
Pristup dizajnu nekada i danas uvelike se razlikuje, a Ivan Ivezić je prilikom otvorenja izložbe rekao kako je nekada brzina bila najvažnija: "Glazbenici nisu tada bili toliko zahtjevni, a s druge strane dizajn se danas puno dulje radi. U moje vrijeme brzina je bila presudna. Primjerice, dizajn za Sanremo festival sam napravio tri rješenja za sva tri pjevača i tko je pobijedio odmah je ujutro imao spreman dizajn, dok su se tijekom noći tiskale ploče. Drago mi je zbog izložbe jer sam za Jugoton radio 400 ili 500 omota godišnje, a s obzirom koliko godina sam radio, izračunajte sami koliko je omota urađeno. Na jednom stolu sam imao po četiri izdanja istovremeno, a najviše izdanja sam napravio u krevetu."
"Dizajn je u to doba bio umjetnost nemogućega, ljudi su morali iz nemogućih tehnoloških uvjeta proizvoditi sve ono što mi sada gledamo kao diskografsku povijest. Nije bilo računala, nije bilo ni jednog pomagala koje se danas koristi u dizajnu i grafici. To su zaista heroji svoga vremena", dodao je Želimir Babogredac.
Kustos izložbe je Željko Luketić s asistentom Lerijem Ahelom. Radove Ivana Ivezića možete pogledati na izložbi u prostoru galerije Hrvatskog dizajnerskog društva u Boškovićevoj ulici u Zagrebu. Izložba je otvorena do 10. lipnja.