U galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu jučer je otvorena izložba "Ivan Ivezić - Tihi obrt - Retrospektiva grafičkih radova 1967. - 1997." posvećena dugogodišnjem grafičkom dizajneru kojega su najviše obilježili radovi vezani uz katalog Jugotona. Na samom otvorenju izložbe Iveziću je uručeno i posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za jedinstveni doprinos diskografiji u području dizajna. Ovaj najproduktivniji dizajner diskografskih izdanja u povijesti domaće glazbene industrije i umjetnik koji je od šezdesetih do devedesetih oblikovao niz izdanja različitih formata koji čine važan dio identitet domaće kulture i pop kulture, priznanje je dobio od predsjednika HDU-a i direktora Croatia Recordsa, Želimira Babogredca. Ploče iza čijeg dizajna stoji Ivezić utjecale su na formativne godine mnogih ljudi Hrvatske i regije, a pečat koji im je davao postale su važan dio senzibiliteta pri pristupu umjetničkim djelima od kojih su mnoga - i zvukom i vizualom - postala kultnim rukopisima domaćeg glazbenog stvaralaštva.
"Drago mi je zbog izložbe jer sam za Jugoton radio 400 ili 500 omota godišnje, a s obzirom koliko godina sam radio, izračunajte sami koliko je omota urađeno. Na jednom stolu sam imao po četiri izdanja istovremeno, a najviše izdanja sam napravio u krevetu", rekao je Ivezić koji je radio dugo godina za Jugoton, diskografsku kuću koja je postala sinonimom diskografskog poslovanja u Jugoslaviji, a njegovi radovi našli su se na albumima koji su se tiskali u vrlo velikim tiražama koje su se brojale u stotinama tisuća i milijunima primjeraka. Njegova grafička oblikovanja, urezana u kolektivnu memoriju jednog vremena, bila su prisutna u svim mogućim kanalima distribucije glazbe. Među brojnim radovima poput omotnica ploča, reklamnih materijala, plakata i fotografija nalaze oni nastali za nositelje domaće diskografske scene kao što su: Tereza Kesovija, Josipa Lisac, Gabi Novak, Bijelo dugme, Ljupka Dimitrovska, Boško Petrović, Radojka Šverko, Ivo Pogorelić, Neda Ukraden, Lola Novaković, Elvira Voća, Silvana Armenulić i Ksenija Erker.
Pristup dizajnu nekada i danas uvelike se razlikuje, a Ivan Ivezić je prilikom otvorenja izložbe rekao kako je nekada brzina bila najvažnija: "Glazbenici nisu tada bili toliko zahtjevni, a s druge strane dizajn se danas puno dulje radi. U moje vrijeme brzina je bila presudna. Primjerice, dizajn za Sanremo festival sam napravio tri rješenja za sva tri pjevača i tko je pobijedio odmah je ujutro imao spreman dizajn, dok su se tijekom noći tiskale ploče. Drago mi je zbog izložbe jer sam za Jugoton radio 400 ili 500 omota godišnje, a s obzirom koliko godina sam radio, izračunajte sami koliko je omota urađeno. Na jednom stolu sam imao po četiri izdanja istovremeno, a najviše izdanja sam napravio u krevetu."
"Dizajn je u to doba bio umjetnost nemogućega, ljudi su morali iz nemogućih tehnoloških uvjeta proizvoditi sve ono što mi sada gledamo kao diskografsku povijest. Nije bilo računala, nije bilo ni jednog pomagala koje se danas koristi u dizajnu i grafici. To su zaista heroji svoga vremena", dodao je Želimir Babogredac.
Kustos izložbe je Željko Luketić s asistentom Lerijem Ahelom. Radove Ivana Ivezića možete pogledati na izložbi u prostoru galerije Hrvatskog dizajnerskog društva u Boškovićevoj ulici u Zagrebu. Izložba je otvorena do 10. lipnja.
