Nije prošlo dugo od ideje do realizacije za Božu Biškupića, nekadašnjeg ministra kulture RH, vezano uz odavanje počasti nedavno preminulome akademiku Tonku Maroeviću. Njegova ideja o mapi „Hommage Tonku Maroeviću“, sam je o tome govorio, rodila se onoga dana kad nije mogao stići na pokop u Stari Grad na Hvaru i položiti mu vijenac, dosta je zanimljiva. Jer govori o tome kako spomenik nekoj važnoj osobi, kakav je Tonko Marović svakako bio (renesansni čovjek ogromnoga znanja, književni i likovni kritičar, pjesnik, autor mnogih pogovora, sudionik mnogih manifestacija širom Hrvatske, a i šire, akademik, a prije svega dobar čovjek), ne mora biti uklesan u kamenu ili načinjen od bronce. On će, taj spomenik, kojega sada organizira zagrebačka Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, autoritetom čovjeka koji je kao ministar dobro upoznao sve ono što Hrvatska može dati na kulturnom polju, pa je to i osnažio, želio svoje sjećanje i uvažavanje izraziti na drugačiji, osobni način. Pa će to biti hommage, ponovimo uz punu potporu zagrebačkog NSK, sjećanje kroz osobe koje neprežaljenom Tonku Maroeviću sad kreativno daju dio sebe kako bi ono bilo trajno i – originalno.
Što će se dakle predstaviti u ponedjeljak, 19. listopada u 13 sati, što će se dogoditi u predvorju NSK? Uz napomenu da je predstavljanje mape i tako prigodno jer će biti neposredno prije datuma u listopadu kad bi na žalost pokojni Tonko Maroević slavio svoj 79. rođendan, predstavit će se pjesničko-grafička mapa „Hommage Tonku Maroeviću“ sa sonetnim vijencem kojega je (inače prijatelj Tonkov) ugledni dubrovački gospar i pjesnik i također erudita Luka Paljetak sastavio gotovo u jednom dahu, u samo nekoliko dana.
Sam je Biškupić, autor ove ideje o tome već govorio i na televiziji (u HRT-ovim Vijestima iz kulture koje idu kasno uvečer, ali i u Kulturi s nogu, posebnoj emisiji opet naravno okrenutoj kulturi) i u tisku, ali vrijedi ponoviti: Sonetni vijenac nazvan je jednostavno Sonetni vijenac Tonku Maroeviću. A onda, tu je bio i poziv likovnim stvarateljima širokoga raspona – od mladih do starijih – da mu se oduže nekim svojim djelom, svojim izričajem, svojom kreativnošću - u obliku grafičkoga lista. Naravno, ponudu nitko nije odbio, tako da će u NSK u pjesničko grafičkoj mapi naći djela sljedećih likovnih autora: grafičke listove, njih 33, su kreirali u različitim grafičkim tehnikama Nevenka Arbanas, Ena Bajuk, Biserka Baretić, Tomislav Buntak, Maja S. Franković, Kažimir Hraste, Josip Ivanović, Zlatko Keser, Jure Kokeza, Igor Konjušak, Željko Lapuh, Tihomir Lončar, Matko Mijić, Zoltan Novak, Frane Paro, Lukša Peko, Dimitrije Popović, Ivan Posavec, Zdenka Pozaić, Ivo Prančić, Davorin Radić, Siniša Reberski, Tin Samardžija, Miran Šabić, Rober Šimrak, Ivica Šiško, Josip Škerlj, Matko Trebotić, Dino Trtovac, Munir Vejzović, Zlatan Vrkljan, Josip Zanki i Marko Živković.
Doista reprezentativan popis mlade ali i već priznate generacije likovnjaka, koji eto osjećaju nešto prema čovjeku koji je ono što oni rade prepoznavao, tumačio, opisivao, razumio. Tu je prisutni počast, tj. pijetet ali kreativni sadržaj: onaj odnos umjetnik i njegov tumač – to je autor ideje i njezin realizator Božo Biškupić, držim, jako dobro prepoznao. Jedino što nama ostalima može pasti na pamet jest da i jedna ulica u Zagrebu, u kojem je Tonko volio i raditi i pješačiti i pohoditi te tumačiti izložbe i predstave i književne tribine pisati i još mnogo toga - dobije njegovo ime. Bilo bi lijepo da u njoj/toj ulici bude knjižara koja će nuditi upravo napravljenu mapu, koja će od ponedjeljka biti dostupna javnosti.
Kažimo još kako se očekuje da će u ponedjeljak 19 listopada u zagrebačkom NSK u programu predstavljanja mape sudjelovati ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, akademik Krešimir Nemec, akademik Luko Paljetak, mr. sc. Božo Biškupić i voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Tamara Ilić-Olujić.
