U organizaciji Hrvatske mreže za beskućnike u Čakovcu i Varaždinu od 7. do 9. listopada, pod pokroviteljstvom gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini i gradonačelnika Grada Varaždina Nevena Bosilja održan je 18. Nacionalni susret o beskućništvu. Pod sloganom „Ulica nije dom“ cilj je upozoriti javnost i odgovorne na problem beskućništva te se zahvaliti volonterima, suradnicima i donatorima koji nesebično pomažu rad organizacija koje skrbe o beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva. Skup se održava povodom 10. listopada, Međunarodnog dana beskućništva.
Tim je povodom jučer na Trgu kralja Tomislava u Varaždinu Udruga „Novi put“ građanima predstavila svoje kreativne radove, a podjelom prigodnog promotivnog materijala, nastojala se senzibilizirati javnost, ukazujući na sve kompleksniju problematiku beskućništva i probleme beskućnika. Obilježavanje Svjetskog dana beskućništva nastavljeno je okruglim stolom na temu beskućništva.
Panel rasprava „Međuresorna suradnja u skrbi o beskućnicima na području Međimurske županije“
U srijedu pak je u Centru PrInOS u Čakovcu održana panel rasprava na temu „Međuresorna suradnja u skrbi o beskućnicima u Međimurskoj županiji“ na kojoj su pred mnogobrojnim gostima, socijalnim radnicima iz cijele Hrvatske svoja iskustva podijelile Alenka Bilić, dipl. soc. radnica iz HZSR-Županijska služba Međimurske županije, Melita Novak-Ban, dip. soc. radnica iz HZSR- Područni ured Prelog, Lana Remar, mag. soc. rada iz Grada Čakovca, Anja Kovačević, mag. soc. pol. iz Županijske bolnice Čakovec, Vlatka Vincetić, mag. soc. rada iz Gradskog društva Crvenog križa Čakovec-Centar PrInOS uz moderatoricu Đordanu Barbarić, iz splitske Udruge MoSt.
Đordana Barbarić nije krila oduševljenje viđenim u Čakovcu. „Ovdje sam po prvi put i jednostavno nemam riječi kojima bih opisala ono što vidimo. Doći u jedan grad u Hrvatskoj i vidjeti ovakav objekt namijenjen onima koji su u potrebi ili bez krova nad glavom ostavlja vas bez daha.“, kazala je Barbarić.
Na panelu nazočna gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, svima je prije svega poželjela dobrodošlicu i ugodan boravak u gradu i kazala. „Najbolje mjerilo zrelosti društva je njegov odnos prema najranjivijim skupinama. Beskućnici sigurno to jesu, a u praksi im jedino sustav može pomoći da ponovno stanu na noge. Centri poput ovog u kojem se nalazimo od samog početka su primjer dobre prakse. S idejom za prijavu u Grad je došlo Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Grad je kupio zemljište, financirao idejnu i projektnu dokumentaciju i izdao dozvole. Na europske fondove projekt je prijavio Crveni križ, koji danas i uspješno upravlja ovim centrom. Ovdje nije važno što smo riješili jednu zakonsku obvezu koju imamo. Važno je to da smo dobili instituciju koja problemu beskućništva pristupa sustavno, pružajući tim ljudima krov nad glavom ali im i pomaže da ponovno pokrenu svoj život. Najsretniji smo kada ljudi iz ovog Centra odu nakon nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, postave se na vlastite noge i postanu zadovoljni građani koji mogu pridonijeti daljnjem razvoju zajednice u kojoj žive. To je pravi smisao brige za te ljude i razlog zašto je ovaj Centar bio odlična investicija. Sigurna sam da smo u ovih dvije i pol godine koliko ovaj Centar radi dobili osnovu za razvoj dodatnih socijalnih programa vezanih uz beskućnike, ali i ostale potrebite građane.“, rekla je gradonačelnica Cividini.
Prema procjeni HMB-a u Hrvatskoj ima više od 2000 beskućnika i samo 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima
Svjetski dan beskućnika obilježava se svake godine 10. listopada. Svrha ovog dana je skrenuti pozornost na probleme beskućništva i neadekvatnog stanovanja. Prema procjeni Hrvatske mreže beskućnika u Hrvatskoj ima više od 2000 beskućnika i samo 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima, a preko 10000 osoba živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja. Samo 11 od 24 županijskih sjedišta i velikhih gradova ispunjavaju svoju zakonsku obvezu i u svom proračunu osiguravaju sredstva za prihvatilišta i prenoćišta. U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama.
