SE Obrovac je jedna od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 MW koje će HEP pustiti u rad u 2023. godini, u distribucijsku mrežu u priobalju HEP ODS ove godine ulaže više od 60 milijuna eura, HEP u planu ima projekte obnovljivih izvora vrijedne oko 1,6 milijardi eura.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić pustili su danas u trajni rad Sunčanu elektranu Obrovac, koja je s instaliranom snagom od 8,7 MW priključnom od 7,35 MW trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj u komercijalnom pogonu. Sunčana elektrana Obrovac, vrijednosti 6,9 milijuna eura, izgrađena je na području bivše tvornice glinice. S godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh moći će zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava. Na površini od 117.137 m2 ugrađeno je 27.544 fotonaponskih modula domaćeg proizvođača.
„Sunčana elektrana Obrovac gdje se sada nalazimo, zajedno sa Stankovcima, obnovljivi su izvori kojima se zajedno može opskrbiti preko pet tisuća domaćinstava. To je važna poruka prilagodbe novom vremenu i energetskoj strategiji Republike Hrvatske. U krizi koju smo prošli zajedno, HEP je kao glavna državna elektroenergetska kompanija imao zaista ogromnu ulogu i omogućio Vladi da donosi odluke koje su ograničile cijene struje za naše građane i gospodarstvo. Zahvaljujem HEP-u koji je na svoja pleća uzeo veliki teret naših aktivnosti. Pokazalo se koliko je važno imati ovakvu kompaniju u stopostotnom vlasništvu države. Odlukama o dokapitalizaciji HEP-u ćemo omogućiti i daljnja ulaganja, poput ovih koje danas obilazimo u zadarskoj županiji. Vlada će pomagati HEP-u, ne samo da investira u obnovljive izvore, nego da bude snažna hrvatska, ali i regionalna kompanija“, izjavio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Nakon Vjetroelektrane Korlat, snage 58 MW, puštene u rad 2021. godine te Sunčane elektrane Stankovci od 2,5 MW koja je u pogonu od 2022., SE Obrovac je treća HEP-ova elektrana koja koristi obnovljive izvore energije u Zadarskoj županiji, realizirana u skladu s razvojnom strategijom HEP 2030. To je i ukupno sedma po redu HEP-ova sunčana elektrana u pogonu i jedna od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 MW koje će HEP pustiti u rad u 2023. godini. Nakon SE Obrovac, HEP će u Međimurju uskoro svečano otvoriti SE Donja Dubrava, snage 9,9 MW, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. Do kraja ljeta, HEP će u pogonu imati još dvije sunčane elektrane, čime će njihov broj zaokružiti na deset.
„Za razliku od nekadašnje tvornice glinice koja je postala simbolom svih neuspješnih i propalih ulaganja u bivšoj državi, ova je sunčana elektrana izgrađena na njenim ostacima, primjer nečega sasvim suprotnog – ekološki neupitne te ekonomski opravdane i uspješne investicije. Takvi su i ostalih 60 projekata obnovljivih izvora energije koje imamo u planu, ukupne snage više od 1.500 megavata i procijenjene vrijednosti oko 1,6 milijardi eura. Bez zelene energije i sigurne opskrbe energijom nezamisliv je opstanak i razvoj turizma. Polazeći od toga, danas, uoči nove turističke sezone, mogu poručiti da HEP prati i pratit će energetske potrebe turističkih područja. Samo u ovoj godini ulaganja u mrežu u hrvatskom priobalju iznosit će više od 60 milijuna eura“, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.
Većina planiranih projekata obnovljivih izvora energije nalazi se na priobalnom području, od čega u Zadarskoj županiji njih 11, ukupne snage 660 MW i procijenjene vrijednosti 700 milijuna eura. Među njima se ističe sunčana elektrana Korlat, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW te investicijske vrijednosti oko 80 milijuna eura, čiji se početak izgradnje planira iduće godine. Za dvije sunčane elektrane, Sukošan, snage 45 MW i Kruševo od 17 MW, u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole.
Usporedno uz ulaganje u obnovljive izvore, HEP ulaže i u jačanje distribucijske i prijenosne mreže radi prihvata proizvodnje iz sve većeg broja obnovljivih izvora u sustavu, od kojih se značajan dio nalazi upravo u priobalju. Jedno od najvećih aktualnih ulaganja na zadarskom području je transformatorska stanica 110/10(20) kV (kilovolta) Zadar Istok u Bibinjama, gdje će završiti današnji program HEP-a u Zadarskoj županiji. Na događaju u TS Zadar Istok predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, predstavnicima Vlade, Zadarske županije i Grada Zadra predstavit će aktualna i planirana ulaganja HEP-a u distribucijsku mrežu. TS Zadar istok će nakon dovršetka kabelskog raspleta koji je u realizaciji, omogućiti kvalitetnije napajanje luke Gaženica, istočnog dijela Zadra te zadarskih otoka. Vrijednost investicije u trafostanicu i kabelski rasplet iznosi 11,4 milijuna eura. U protekle tri godine Elektra Zadar je godišnje ulagala oko 15 milijuna eura u unapređenje distribucijske mreže, a s istom razinom ulaganja nastavit će i u idućem razdoblju. Osim TS Zadar Istok, među realiziranim ulaganjima ističe se rekonstrukcija TS 110 kV Biograd i zamjena više podmorskih kabela.
Sredstva za nastavak ciklusa polaganja podmorskih kabela za sigurnu energetsku vezu hrvatskih otoka s kopnom osigurana su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. U 13 dionica podmorskih kabela ukupne duljine 116 kilometara, za sigurno energetsko povezivanje otoka s kopnom, uložit će se 30 milijuna eura. Tim projektom ojačat će se neposredna energetska veza s kopnom za 11 otoka: Goli otok, Rab, Susak, Vis, Ist, Dugi otok, Ugljan, Vrgadu, Lastovo, Mljet i Kaprije, a posredno za još toliko otoka. Ukupno je Planom oporavka za financiranje projekata u distribucijskoj mreži odobreno 230 milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na ulaganja u priobalju.
