Prekretnice koju je na međunarodnoj razini izazvala ruska invazija na Ukrajinu te njezine političke, gospodarske i humanitarne posljedice bile su glavne teme panela Europska unija i agresija na Ukrajinu, u petak, na kojem su - u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj - sudjelovali: eurozastupnik Tonino Picula (SDP, S&D), viša znanstvena suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić te energetski stručnjak Davor Štern.
Govoreći o načinima na koji EU može pomoći Ukrajini, zastupnik Picula je rekao da uz ekonomsku i financijsku pomoć, Ukrajini svakako treba poslati oružje. „Ukrajince treba naoružati do zuba, tu nema nikakve diskusije. To su ljudi koji se bore za svoju zemlju i pravo da budu što žele biti“, kazao je Picula te poručio da je riječ o borbi Davida protiv Golijata. Rekao je da bi stroge ekonomske sankcije trebale pomoći da se Rusija gospodarski oslabi jer će na taj način oslabjeti i sam Putinov režim, što bi posljedično trebalo stvoriti uvjete da se rat ne vodi dugo. Ustvrdio je i da se dalekosežne posljedice invazije na Ukrajinu ne mogu predvidjeti, ali da one kratkoročne vidimo već sada, istaknuvši da je Europska unija u samo nekoliko dana iza sebe ostavila neke tabue te usuglasila važne vanjskopolitičke i sigurnosne odluke.
Znanstvenica Senada Šelo Šabić istaknula je kako smo „na početku duge iscrpljujuće faze preslagivanja odnosa na međunarodnoj sceni“, a posebno se osvrnula na ruski utjecaj na zapadnom Balkanu koji je, kako je istaknula, oduvijek bio polarizirajući. „Ili ste bili za Rusiju, ili protiv. (...) Ako ste bili za Rusiju, doći će trenutak kada ćete se morati odlučiti. Pozicije neutralnosti ili na više strana usmjerene vanjske politike više neće moći proći. I u ovom dijelu svijeta će doći do preslagivanja“, upozorila je Šelo Šabić.
Stručnjak za energetiku Davor Štern rekao je da su za međunarodnu zajednicu ulozi u Ukrajini veliki jer je ona „krvotok cjevovoda, naftovoda i plinovoda koji snabdijevaju Europu“. Prema Šternovom mišljenju, Europa je prekasno krenula u zelenu tranziciju, istodobno zacrtavši ciljeve koji su iznimno skupi. Ocijenio je da Europa nije spremna preko noći ostati bez energenata iz Rusije jer bi to dovelo do urušavanja njezinih ekonomija. Zastupnik Picula rekao je da je Putin računao da će upravo ta energetska ovisnost biti njegova „jaka karta“ koja će mu omogućiti da ima otvorene ruke i postigne političke ciljeve, ali kako je vidljivo da se s Rusijom više ne posluje na način na koji se to činilo do 24. veljače ove godine, kada je započela invaziju na Ukrajinu.
Inače, Europski parlament će o ratu u Ukrajini, ulozi EU-a te odgovoru na izbjegličku krizu raspravljati tijekom plenarne sjednice idući tjedan. Zastupnici su već pozvali na strože sankcije protiv Rusije i ubrzanu isporuku oružja za obranu i vojne opreme Ukrajini. U rezoluciji o ruskoj agresiji, koju je kao jedan od nositelja pripremao i zastupnik Picula, europarlamentarci su istaknuli da ruski napad na Ukrajinu od EU-a i NATO-a zahtijeva da budu spremni na sve mogućnosti. Zatražili su da se „u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji i na temelju zasluga, Ukrajini nastoji dodijeliti status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u“. U dokumentu se također upozorava na destabilizirajuće djelovanje i uplitanje Rusije u demokratske procese na zapadnom Balkanu. Zastupnicima se videovezom iz Kijeva obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručivši kako se njegova zemlja bori za slobodu i opstanak te zatraživši od Europe da dokaže kako stoji uz Ukrajinu (pogledajte govor ovdje).
Raspravu je moguće pogledati na Facebook stranici Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
