Ured Europskog parlamenta i partnera - tjedna događanja počinju najavom programa za mlade varaždinske udruge VUK. Ured Europskog parlamenta i partnera na početku u tjednoj najavi naglasak stavlja na mlade pa će tako u utorak, 8. studenog, s početkom u 10 sati u Kući Europe (A. Cesarca 4- 6), Zagreb biti najavljen europski događaj godine EYE.
Varaždinska udruga mladih (V.U.K.) i centar P4 najavit će Europski događaj za mlade (European Youth Event - EYE) koji će se u njihovoj organizaciji 25. i 26. studenog održati u Varaždinu. Očekuje se sudjelovanje više stotina mladih sudionika koji će imati priliku pratiti rasprave i radionice o javnim politikama, migracijama, geopolitičkim previranjima, participaciji mladih, zelenim temama, izbornim procesima, EU institucijama, a pripremljen je i bogati kreativni i zabavni sadržaj. O programu nazvanom Zero Borders (Bez granica) na konferenciji će u ime organizatora govoriti Nino Preložnjak (P4 / V.U.K.) te partneri projekta Leo Staković (Mreža mladih Hrvatske) i Boris Krajinović (Savez izviđača Hrvatske), dok će se voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić osvrnuti na važnost ovakvog događaja za mlade.
BRUXELLES - KRATKA PLENARNA SJEDNICA
Schengen/Hrvatska. Očekuje se da će europarlamentarci složiti kako su ispunjeni svi preduvjeti za pridruživanje Hrvatske zoni slobodnog kretanja te podržati ulazak Hrvatske u Schengen. Nakon glasanja na plenarnoj sjednici, konačnu odluku o ukidanju preostalih graničnih kontrola između schengenskog prostora i Hrvatske jednoglasno donosi Vijeće. (rasprava u srijedu, glasanje u četvrtak)
Listopadski EU summit. U raspravi s predsjednikom Charlesom Michelom i predsjednicom Ursulom von der Leyen u srijedu u 15 sati, zastupnici će se osvrnuti na rezultate sastanka Europskog vijeća održanog 20. i 21. listopada. Glavne teme bile su ruski rat protiv Ukrajine, energija, klimatske promjene, Iran, odnosi s Kinom te EU-ASEAN summit.
Oporavak EU-a / Sigurna i zelena energija. Parlament će raspravljati i glasati o nacrtu zakona koji od EU država članica traži izmjenu planova oporavka i otpornosti kako bi oni uključili i mjere za uštedu energije, poticaje za proizvodnju čiste energije te diversifikaciju opskrbe. Te su mjere dio plana „RePowerEU“ kojim se, među ostalim, nastoji osigurati neovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima te ubrzati zelena tranzicija. Predsjednica EP-a Metsola i izvjestitelji održat će konferenciju za novinare nakon glasanja. (rasprava u srijedu, glasanje u četvrtak)
Kibernetička sigurnost. Zastupnici bi trebali odobriti nova pravila kibernetičke sigurnosti kojima bi se uvele strože obveze upravljanja rizicima, izvještavanja te dijeljenja informacija za takozvane "ključne i važne sektore" kao što su energetika, promet, bankarstvo, zdravstvo, digitalna infrastruktura, kemikalije, prehrana ili elektronika. (rasprava i glasanje u četvrtak)
Zaštita unutarnjeg tržišta od stranih subvencija. Očekuje se da će Parlament dati zeleno svjetlo novom alatu koji Komisiji daje ovlasti da istražuje i suzbija strane subvencije koje narušavaju tržište. Cilj je osigurati pravednu tržišnu utakmicu između tvrtki aktivnih na području EU-a uspostavljanjem jednakih uvjeta. (glasanje u četvrtak)
Održivo korporativno upravljanje. Zastupnici će dati završni pristanak na nova pravila o obveznom izvještavanju kompanija o ekološkim i društvenim učincima njihovog poslovanja. Od 2024. velike će tvrtke morati javno objaviti informacije o načinu na koji posluju i upravljaju društvenim i ekološkim rizicima. (rasprava u srijedu, glasanje u četvrtak)
IZDVOJENO
Istraga o korištenju Pegasusa i drugih špijunskih softvera. Izvjestiteljica Sophie In 't Veld na konferenciji za medije u utorak u 11 sati predstavit će zaključke Istražnog odbora EP-a za upotrebu Pegasusa i sličnih špijunskih softvera.
Kalendar predsjednice. Predsjednica EP-a Roberta Metsola boravit će u ponedjeljak u Poljskoj kako bi posjetila logore Auschwitz Birkenau i održala govor na večeri Europskog židovskog udruženja. Predsjednica će se u četvrtak u Bruxellesu sastati sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joséom Manuelom Albaresom Buenom. U petak će boraviti u Kišinjevu, u Moldaviji. Susrest će se s predsjednicom Moldavije Maiom Sandu i sudjelovati na zajedničkoj konferenciji za medije. Održat će govor zastupnicima na posebnoj sjednici parlamenta te će se sastati s njegovim predsjednikom Igorom Grosuom kao i premijerkom Natalijom Gavrilitom. Predsjednica Metsola će također održati raspravu sa studentima u Europa Caféu. Detaljniji raspored tjednih aktivnosti radnih tijela Europskog parlamenta dostupan je ovdje.
AKTIVNOSTI HRVATSKIH ZASTUPNIKA*
SUNČANA GLAVAK (HDZ – EPP)
Zastupnica Sunčana Glavak u ponedjeljak i utorak će sudjelovati na sastancima Odbora za vanjske poslove (AFET) te Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). U srijedu sudjeluje na radnim skupinama EPP-a na kojima će biti održane pripreme za plenarnu sjednicu te na sastanku kluba zastupnika EPP-a. Zastupnica će u srijedu i četvrtak sudjelovati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta na čijem rasporedu je i točka o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.
LADISLAV ILČIĆ (Hrvatski suverenisti - ECR)
U ponedjeljak zastupnik Ilčić i politička grupacija Europskih konzervativaca i reformista u Europskome parlamentu organiziraju konferenciju o poljoprivredi pod nazivom „Znam što jedem – Perspektiva domaće proizvodnje hrane“. Konferencija će se održati u Osijeku, a temeljna ideja konferencije je progovoriti o skraćivanju opskrbnih lanaca od proizvođača prema potrošačima te istaknuti važnost lokalne proizvodnje hrane za hrvatsku poljoprivredu i gospodarstvo. Na konferenciji će sudjelovati predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Europske komisije, Europskog parlamenta te brojni znanstvenici, stručnjaci i poljoprivrednici. Ostatak tjedna zastupnik Ilčić sudjeluje na misiji Odbora za ribarstvo u Tirani, gdje će s predstavnicima Europske komisije i Opće komisije za ribarstvo u Sredozemlju raspravljati o novim regulativama i reviziji postojećih.
TONINO PICULA (SDP - S&D)
Zastupnik Picula radni tjedan provodi u Bruxellesu, gdje će sudjelovati u radu mini-plenarne sjednice i raspravama o pristupanju Hrvatske schengenu te zaključcima posljednjeg sastanka Vijeća. Kao šef radne skupine za zapadni Balkan, zastupnik će u utorak voditi sastanak s predstavnicima Komisije o vladavini prava u pretpristupnom procesu. Od ostalih sastanaka, zastupnik u utorak sudjeluje na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, gdje će se raspravljati o 60 godina Zajedničke poljoprivredne politike i o nacrtu izvješća o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije. Popodne sudjeluje na S&D radnoj skupini za poljoprivredu. U srijedu ujutro sudjeluje na sjednici kluba zastupnika S&D, u okviru pripreme za mini-plenarnu sjednicu.
TOMISLAV SOKOL (HDZ - EPP)
U svojstvu izvjestitelja Kluba zastupnika EPP-a zastupnik ovaj tjedan nastavlja pregovore o novoj Direktivi o potrošačkim kreditima. Predviđeno je čak deset sati pregovora s Vijećem i Europskom komisijom o ovom važnom zakonodavnom aktu. U ponedjeljak Sokol sudjeluje na panelu EURACTIV-a na temu javnog zdravlja i prevencije bolesti. U svojstvu izvjestitelja Parlamenta za europski prostor za zdravstvene podatke, Sokol u utorak sudjeluje na zajedničkoj sjednici odbora ENVI i LIBE na kojoj će Komisija predstaviti svoj zakonodavni prijedlog. Pripremajući se za plenarno zasjedanje Europskog parlamenta u Bruxellesu 9. i 10. studenog, zastupnik Sokol će u srijedu aktivno sudjelovati na sastancima radnih grupa, kao i na sastanku kluba zastupnika EPP-a. U srijedu također Sokol sudjeluje na konferenciji „World Cancer Series“ u organizaciji The Economista.
ŽELJANA ZOVKO (HDZ - EPP)
Željana Zovko će u ponedjeljak predsjedati sjednicom Odbora za vanjske poslove, a tijekom koje će zastupnici razmijeniti mišljenja s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Europskom komisijom o obnovi Ukrajine i osnaženju EU-a na svjetskoj razini. U utorak na sjednici Odbora za vanjske poslove kao izvjestiteljica za izvješće o odnosima EU-a i Azerbajdžana sudjelovat će u raspravi s ministrom vanjskih poslova Armenije, na javnom saslušanju o vanjskoj politici i trgovinskim aspektima strateške autonomije EU-a te na sastanku radne skupine Odbora za vanjske poslove za zapadni Balkan o vladavini prava u procesu proširenja EU-a. Pored toga, Zovko će drugoj polovici tjedna sudjelovati na mini plenarnoj sjednici EP-a u Bruxellesu, a na kojoj će se glasovati o tome jeli Hrvatska ispunila sve uvjete za pristupanje Schengenskom prostoru.
U FOKUSU
Sve što trebate znati o EU pravilima za nova vozila koja će se primjenjivati od 2035.
Cestovni promet odgovoran je za čak petinu emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Kako bi se to promijenilo te ostvario ekološki zaokret koji će pomoći EU-u u ostvarenju cilja klimatske neutralnosti, donesena su nova pravila prema kojima bi od 2035. godine svi novi automobili i kombiji trebali imati nultu emisiju CO2. Što to znači u praksi, pojašnjava nizozemski zastupnik Jan Huitema (Renew), autor parlamentarnog izvješća o reviziji europskih CO2 standarda za nove automobile i kombije. „Nakon 2035. građani će i dalje moći voziti svoje stare automobile koji imaju motore na unutarnje izgaranje. Ako, primjerice, sada kupite novi auto, možete ga voziti do kraja njegovog životnog vijeka. Budući da je prosječni životni vijek automobila 15 godina, s novim pravilima moramo početi 2035. kako bismo do 2050. ostvarili svoj cilj da svi automobili budu CO2 neutralni“, rekao je Huitema. Pojasnio je kako će i nakon 2035. biti moguće kupovati i prodavati rabljena vozila s unutarnjim izgaranjem, međutim - dodao je - ukupni troškovi za vlasništvo, održavanje i gorivo mogli bi porasti. Kad je riječ o automobilima s nultom emisijom CO2, za sada je trend usmjeren na električna vozila s baterijskim sustavom, ističe Huitema, jer je ukupni trošak vlasništva niži nego za neke druge opcije. Ipak, danas su električni automobili još uvijek skupi, a nova pravila bi trebala potaknuti veću konkurenciju na tržištu te ulaganja u nova istraživanja i inovacije za električna vozila, što bi trebalo smanjiti nabavnu cijenu. „Pitanje zbrinjavanja električnih baterija, koje se veže uz električne automobile, bit će riješeno različitim zakonima, poput direktive o obnovljivim izvorima energije te nove uredbe o baterijama, kako bi se osiguralo da proizvodni proces bude CO2 neutralan, da nema štetan učinak na okoliš te da se baterije recikliraju. Puno toga se još radi na inovacijama za baterije, i to ne samo za automobilske“, navodi Huitema. Podsjeća da proizvođači rade na automobilima s dometom većim od 600 kilometara. „Tako se poboljšava njihova učinkovitost pa se više ne moraju puniti tako često, ili se mogu puniti na običnu utičnicu kakvu imamo kod kuće.“ Parlament je nedavno usvojio novi stav o infrastrukturi za alternativna goriva, te zatražio više električnih punionica, kao i stanica za punjenje vodikom.
