Koje su dobre, a koje potencijalno slabe strane prijedloga novog dugoročnog proračuna EU-a? Donosi li doista modernizacija koje se predlaže uspostavom jedinstvenih nacionalnih i regionalnih planova za svaku državu članicu pojednostavnjenje krajnjim korisnicima? Što treba biti kriterij uspješnosti za isplatu EU sredstava? To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Europskog revizorskog suda posvećenoj budućnosti EU financiranja.
Sud je objavio nekoliko mišljenja o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034., među ostalim i analize fokusirane na prijedlog uspostave novog tzv. europskog megafonda i uredbu o uspješnosti. Na konferenciji su o novom modelu dugoročnog proračuna govorili Ivana Maletić i Alejandro Blanco Fernández, članovi Europskog revizorskog suda, Karlo Ressler, član Odbora za proračune Europskog parlamenta,
Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a te Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.
Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) istaknuo je kako će parlamentarni Odbor za proračune u srijedu prihvatiti stajalište o predloženom VFO-u koji će, nakon što bude potvrđen na plenarnoj sjednici, predstavljati mandat za pregovore s vladama EU-a. „Bit će to složeni i teški pregovori koji će se odvijati u iznimno izazovnom geopolitičkom okruženju“, kazao je Ressler te dodao kako će njihov ishod odrediti budućnost EU-a. Stoga treba postaviti pitanje je li predloženih 2 bilijuna eura za razdoblje od sedam godina dovoljno za sve prioritete i očekivanja građana, posebice imajući na umu potrebu otplate duga koji su države članice preuzele kako bi financirale oporavak od pandemije, upozorio je Ressler. Istaknuo je kako se Parlament zalaže za nove izvore financiranja zajedničkog proračuna, za snažnu ulogu regija, predvidljivost za krajnje korisnike, ali i očuvanje tradicionalnih politika kao što su kohezija i poljoprivreda. Ressler je inače suizvjestitelj Europskog parlamenta za tzv. megafond koji bi prvi put trebao pod isti okvir staviti ulaganja za poljoprivredu, koheziju, ribarstvo, migracije i socijalne politike.
Megafond je dio proračunske reforme koja, među ostalim, predviđa i vezivanje financiranja za reforme i indikatore, a ne ostvarene troškove kao što je to do sada bio slučaj. Riječ je o modelu koji je bio korišten za isplate iz nacionalnih planova oporavka i otpornosti (NPOO). Komisija tvrdi kako će predložena reforma donijeti pojednostavnjenje sustava i veću fleksibilnost država članica uz brže reagiranje na krize, dok zastupnici upozoravaju na rizik prevelike centralizacije te naglašavaju da pojednostavnjenje ne smije značiti gubitak nadzora Europskog parlamenta, a da fleksibilnost ne smije potkopati transparentnost. Europski revizorski sud u svojim je analizama također upozorio na manjkavosti postojećeg prijedloga Komisije, uključujući opasnost od gubitka fokusa za specifične potrebe regija i krajnjih korisnika.
