Slovenija usvojila novu strategiju vanjske politike

Slovenska vlada je ovih dana usvojila novu Strategiju vanjske politike Slovenije u kojoj su određena usmjerenja za ostvarivanje dugoročnih vanjskopolitičkih ciljeva.
U javnom predstavljanju ove strategije slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon ovaj dokument je postavila u kompleksu današnje vanjsko političke situacije u svijetu i Europi: „Strategija potvrđuje položaj Slovenije u jezgri Europe i euroatlantskoga prostora iz kojih širi slovenske prioritete u globalni prostor, u kojemu Slovenija vrlo aktivno djeluje u ulozi izabrane članice Vijeća sigurnosti“. Iz te globalne situacije Fajon ističe da se nalazimo u „geopolitičkim zahtjevnim vremenima, koja nalažu jasno usmjerenje i hrabru viziju“. Takva usmjerenja bi prema njezinom mišljenju nužno „odražavaju zajednički cilj da Slovenija u međunarodnom prostoru nastupa s jednim glasom, za mir i diplomatski dijalog“. To podrazumijeva zajednički okvir i smjernice za jedinstvenu i usklađenu vanjsku politiku kao glavni uvjet za učinkovito djelovanje Slovenije u svijetu.
Već prvi pogled na dokument ove slovenske Strategije nam otkriva da je akcent na konkretnom pristupu, što se očituje u ograničenom broju izabranih ciljeva. Iz toga slijedi da će tek kroz vjerojatno interne dokumente biti postavljen akcijski plan u zadanim vremenskim okvirima, razrađen na specifična područja, u regionalnom i tematskom smislu. To jest Nova strategija, ali se, prema riječima Tanje Fajon nadograđuje na pet dosadašnjih strategija samostalne Slovenije.
U Ishodištima se navodi da Slovenija izvršava vanjsku politiku u skladu s općim usmjerenjima slovenskoga parlamenta, koji je zapravo glavni filter i nadzornik te politike. Kod toga se ističu obaveze iz članstva u međunarodnim organizacijama s akcentom na vladavini prava, međunarodnom miru i sigurnosti. Strategija potiče odazive na aktualna događanja u međunarodnim sredinama. Cijeni se da je to zahtjevno zbog veće razdrobljenosti svijeta, manje sigurnosti i porast kriznih žarišta.
Kod izvršavanja usmjerenja i praktičnih poteza vanjske politike Strategija kao glavno mjerilo svrsishodnosti i učinkovitosti postavlja četiri načela: Uključenost, Odgovornost, Sigurnost i Solidarnost.
UKLJUČENOST za dobrobit svih - jest traženje i oblikovanje šire društvene i političke suglasnosti o pitanjima vanjske politike. To su dugoročna pitanja utvrđivanja partnerskih i savezničkih odnosa sa SAD, o nastavku podrške i pomoći Ukrajini, politici prema Bliskom istoku, odnosima s Kinom i o budućnosti odnosa s Rusijom.
ODGOVORNOST za pravedno i pošteno globalno upravljanje u multilateralnoj suradnji, utemeljenoj na suverenoj jednakosti država, načelima solidarnosti, poštivanju međunarodnoga prava kako je zapisano u Povelji OUN. Naravno, tu je prioritet više puta naglašavane potrebe veće učinkovitosti i preglednosti djelovanja OUN. Kod toga se naročito ističe u Strategiji „progresivni razvitak i dosljedna primjena međunarodnoga prava“, te podrška djelovanju i poštivanju međunarodnih sudova u uvažavanju i primjeni njihovih odluka. Kod toga se ne spominje problem spora Slovenije i Hrvatske oko primjene ili odlaganja arbitražne odluke o granici između dvije susjedne države. Međutim tako se ovdje postupa kada se stvari naziru i kod drugih bilateralnih problema.
SIGURNOST pojedinca, društva i države temelji na zajedničkim vrijednostima saveza NATO, što se smatra ključnim okvirom za djelovanje nacionalne sigurnosti Slovenije u temelju europske sigurnosti i obrane osiguranje. S ovim riječima se posredno ističe vrijednost članstva u NATO za koje se zalaže Ukrajina, a Slovenija u tome daje potrebnu podršku. U skladu s racionalnim pristupom sprječavanja nastajanja kriza sigurnosti Slovenija podržava preventivnu diplomaciju u mirnom rješavanju i sudjelovanje u svim međunarodnim organizacijama s mandatom OUN.
SOLIDARNOST za smanjivanje nejednakosti u međunarodnoj zajednici predstavlja pružanje službene pomoći u razvitku i humanitarnome djelovanju, u skladu sa standardima zaštite prirodne sredine. Slovenija naglašava partnerstva za dugoročna rješenja u konkretnim lokalnim sredinama i cjelovitim uvjetima tih sredina.
Posebno je predstavljena uloga Slovenije u Europi i u globalnom svijetu.
SLOVENIJA je EUROPSKA DRŽAVA ,a njezin identitet u tim okvirima određuje europsku i vanjsku politiku. Razlike u odnosima s drugim državama naravno da postoje, pa Strategija ističe da su za Sloveniju „dobri odnosi sa susjednim državama Austrijom, Hrvatskom, Italijom i Mađarskom temelj i ishodište uspješne vanjske politike“ , jer je to i „prostor dinamične gospodarske suradnje, te kulturnih, znanstvenih i političkih veza“. Odmah zatim ističu, da je „život manjina i narodnih zajednica na obje strane granice značajni element suradnje“ .U odnosu na to pitanje postoje bitne razlike između Slovenije i Hrvatske. Kod svih susjeda Slovenije(uključujući i Hrvatsku) Slovenci su priznata manjina. Obrnuto postoje razlike, pa Slovenija službeno priznaje samo Mađarsku i Talijansku manjinu. O tome zašto je to tako i je li bi moglo, trebalo u europskim državama biti pitanje manjina cjelovitije riješeno potrebno bi bilo više i šire govoriti. Za početak bi bilo dobro preporučiti hrvatskoj diplomaciji ili vladi da prije značajnijih službenih posjeta Sloveniji o tim posjetima informiraju i organizacije nepriznate hrvatske zajednice u Sloveniji(koja je dvostruko i više brojnija od slovenske manjine u Hrvatskoj), kako to čine ministarstva i vlada Slovenije kod služenih posjeta Hrvatskoj in posjeta, a ne da o tome govore u dojmovima iz tih posjeta Sloveniji. Slovenska vlada u ovoj strategiji ističe: „Na obje strane granice vežu nas zajednički interesi kao što su: zaštita prirodne sredine, pitanja hrane, kvaliteta gospodarskih, transportnih i energetskih povezivanja, kulturna suradnja, te sigurnost i stabilnost šire regije. U poticanju dobrosusjedskog dijaloga i odnosa Slovenija će ustrajati u rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima, uz puno poštivanje pravila međunarodnoga prava“, što se još posebno sadržajno objašnjava bez konkretnog ulaženja u sporna pitanja, što se treba još u drugoj prilici dodati.
S obzirom na ulogu Slovenije u široj europskoj regiji, jer je slovenska političarka i diplomata Marta Kos postala komesarica EU za širenje, treba reći da će Slovenija očito imati značajnu ulogu u pružanju stručne pomoći državama Zapadnoga Balkana u pristupanju EU, dakako i drugih država, posebno je to Ukrajina, kao buduća najveća država EU.
SLOVENIJA je ugledna partnerica u EU, želi da EU jača u svim europskim i svjetskim izazovima, podržava širenje EU u svrhu jačanja europskih vrijednosti, napretka, blagostanja i postizanja sigurnosti i stabilnosti. Slovenija kritički promatra proces širenja u smislu vjerodostojnosti, pravovremene pripreme i ispunjavanja uvjeta države kandidata za prijem u EU.
NATO – Prekooceansko partnerstvo – predstavljaju strateški sigurnosno-politički temelj Slovenije i Europe, ali i okvir gospodarske suradnje država članica, tako da su za Sloveniju od strateškoga značenja razvitak dobrih prijateljskih, partnerskih i savezničkih odnosa sa SAD i drugim državama članicama NATO.
SLOVENIJA JE U SVIJETU suočena s globalnim izazovima...
Strategija ističe opasnosti kršenja Povelje OUN, što je najočitije u agresiji Rusije u Ukrajini. Slovenija zahtijeva da se čim prije ostvari pravedan mir i jasno izražava mjeru da „Rusija se povuče s teritorija suverene države“. Za Bliski istok Slovenija će nastojati za rješenje dvije države: Izraela i Palestine.
Ovo nisu jedini konflikti, od kojih su neki prikriveni i zamrznuti, a dugotrajni i potencijalno opasni.
ODAZIV SLOVENIJE na globalne izazove
Kompleksnost današnjega svijeta i brojnih izazova zahtijeva cjeloviti pristup povezanosti pitanja sigurnosti i drugih djelatnosti vanjske politike. Slovenija u Strategiji izražava spremnost za ostvarenje ciljeva zaštite prirode, konstruktivne suradnje u bilateralnim i multilateralnim okvirima na temelju navedenih načela u cilju jačanje svojega ugleda, prepoznavanja, zaštite nacionalnih interesa i globalne konkurencije.
Da pogledamo s čime se želi pohvaliti ministrica Fajon u trenutku usvajanja nove strategije vanjske politike i protekle vrlo turbulentne godine: „Najprije to je naša načelnost i solidarnost prema Ukrajini, koju Rusija napada već skoro tri godine. Slovenija podržava sve mirovne inicijative, koje temelje na poštivanju Povelje OUN i bi mogle voditi ka trajnome i pravednome miru, ali miru, koji je prihvatljiv za Ukrajinu. Bez završetka ruske agresije u Ukrajini neće biti sigurne i stabilne Europe“, izrekla je Tanja Fajon misli i uvjerenja velike većine slovenske javnosti. Kod toga slovenska ministrica nema iluzije da to može učiniti sama Ukrajina: „U pregovorima za mir treba očekivati aktivnu ulogu EU i to odmah poslije inauguracije predsjednika Trumpa“, rekla je Fajon i dodala vrlo važnu činjenicu, ovog ponedjeljka popodne potvrđenu u Ljubljani: „S komesaricom za širenje EU Martom Kos postaje članstvo Ukrajine u EU za sve izvanredno odgovorna zadaća“,što se na sastanku s komesaricom uvjerio slovenski premijer dr. Robert Golob i dodao da je s time u velikoj mjeri povećan ugled slovenske vanjske politike u svijetu danas. Odnos Slovenije prema krizi oko Gaze ministrica Fajon ilustrirala je podatkom da se je „123 članica OUN sa svim članicama Vijeća sigurnosti pridružilo slovenskoj inicijativi o zajedničkim obavezama za agenciju UNRWA“ i drugim potezima Vijeća sigurnosti u septembarskom slovenskome predsjedavanju. S druge strane, na pravilima utvrđeni međunarodni pravni red mijenja se u na snazi uveden međunarodni kaos, žalosno primjećuje Tanja Fajon, koja izlaz iz ovog na sili začaranoga kruga vidi u novim savezništvima mahom iz zapostavljenoga svijeta Azije i Afrike, gdje Slovenija upravo otvara nova veleposlanstva, ali i jača veze s Kinom, Indijom i Brazilom. K tome doprinosi ovogodišnji procvat gospodarske diplomacije Slovenije s rekordnim projekata i preko 10 tisuća poslovnih susreta diljem svijeta. Od novoga kolegija komesara Europske komisije Slovenija očekuje mnogo, posebice u rješavanju globalnih problema, jer jedino tako možemo spasiti EU da ne ostane na repu ili u žrtvi velesila svijeta.
Slovenija ne zanemaruje životna pitanja svoje regije i doista se pokazala kao motorna snaga procesa širenja i stabilizacije regije Zapadnoga Balkana i Istočnog trija, u čemu će prema razmišljanjima slovenske diplomacije vrlo značajnu ulogu odigrati slovenska komesarica za širenje EU Marta Kos. S pogledom u 2025.godinu, punom radnih i raznih jubileja Tanja Fajon upućuje i nekoliko brižljivih, za mnoge korisnih savjeta u diplomaciji i drugdje oko nas.
Pokušajmo shvatiti da unatoč nepredvidljivosti budućnosti mira i razumjeti potrebu da se ne potencira opasnost od rata, jer govoreći o tome i u dobroj namjeri možemo plašiti ljude, jer to nije dobro i pasivizira pregovore o miru, savjetuje nam Tanja Fajon, koja najviše naglašava potrebu reforme OUN u skladu sa zahtjevima i problemima vremena. Ostaje spomenuti njezin savjet svima u javnome djelovanju, a tu su osobni susreti i nova poznanstva doma i po svijetu, slušati jedan drugoga i razumjeti se među sobom, s obrazima bez maske. Ukratko, graditi na znanju za rad, a na osobnim iskrenim susretima graditi odlične rezultate u diplomaciji i u drugim životnim prilikama.