Na Dan poduzetnika 2018., održanom danas u hotelu Westin u Zagrebu, pod motom -"Nove prilike za novo desetljeće“ nazočnima se obratio ii premijer Andrej Plenkovć te poručio da je razvojni put Hrvatske bio drugačiji od drugih, ali da zemlja ide u dobrom smjeru.
- Hrvatska zbog rata nije imala ravnopravnu startnu poziciju za razliku od ostalih članica Europske unije. Rat nas je koštao 160 posto predratnoga BDP-a, što je 20 puta jači udar nego što je japanski tsunami i potres imao na japansku ekonomiju. Njih je to koštalo 8 posto BDP-a - rekao je Premijer. Podsjetio je da je Hrvatska u ratom opustošenim područjima kroz obnovu izgradila 155.000 stambenih jedinica i to bez članstva u Europskoj uniji, bez makrofinancijske pomoći, bez strukturnih investicijskih fondova te je simbolično se izrazio - izgradila 10 Šibenika. Vlada nastavlja predano raditi na ubrzanom razvoju Hrvatske kroz odgovorne javne financije i bolje korištenje europskih fondova, na strukturnim reformama radi jačanja konkurentnosti, rastu zaposlenosti, poboljšanju poslovne klime i povećanja ulaganja te je orijentirana na budućnost kroz povezivanje obrazovanja s tržištem rada, digitalizaciju i nove tehnologije.
Pozitivni trendovi
U svom obraćanju medijima nakon konferencije,kazao je: - Ovakvi su sastanci ohrabrujući, naročito kada vidimo inovativne ideje naših gimnazijalaca i srednjoškolaca, koji u ranoj dobi prateći trendove u razvoju tehnoklogije, nude rješenja koja će zasigurno netko od ovih hrvatskih poslodavaca uzeti i u moguće razmatranje kao konkretne ideje i proizvode. Sve što je Vlada poduzela u proteklih dvadeset mjeseci, a na panelu se moglo čuti čuti i od poslodavaca, da se ide u dobrom smjeru, od poreznog rasterećenja, stvaranja boljeg poslovnog okvira, povoljnije gospodarske klime, veće zaposlenosti, gospodarskoga rasta...
-To je ono što radi Vlada, što rade ministri i na tome tragu ćemo nastaviti. Mislim da je smjer koji smo zauzeli pravi i radimo sve ono što smo u programu obećali - kazao je premijer dodajući da on u svemu što radi osigurava političku stabilnost, naglašavajući da se radi o trendovima koji društvo guraju naprijed, u srce europskoga projekta, u tješnju integraciju, veće plaće i kvalitetniji život hrvatskih ljudi.
- Neki se efekti vide sada, neki će tek doći. Ono što smo zatekli je takvo kakvo jest, ne tražimo izgovore, nikakva dodatna razumijevanja, samo pričam priču koju dobro znam, jer smo svi manje-više ista generacija, živjeli smo od devedesetih do danas, i ako netko zaboravlja da je Hrvatska nekad u kontekstu europskih integracija bila fusnota, bez ugovornih odnosa, bez makrofinancijske pomoći, bez PHARE-a, bez bilo kakvih drugih projekata, onda je ta vrsta zaostatka za zemljama Srednje i Istočne Europe naš svojevrsni kofer kojeg nosimo i sada nastojimo ubrzano nadomjestiti taj raskorak u napretku. Mislim da to dobro radimo. Moj je cilj za nekoliko godina vidjeti te efekte catching-upa. kako sam ga nazvao u današnjem govoru - dodao je predsjednik Vlade.
Strateške odluke donesene u prvih godinu dana
-Danas u Hrvatskoj imate Vladu koja je, što se tiče kompetencija, vrlo snažna, a što se tiče smjera zemlje, siguran sam da zemlju vodim u pravom smjeru i da radimo sve što možemo, u svim sektorima“, nastavio je premijer. „Vlada je u prvih godinu dana riješila sve glede obrane i nacionalne sigurnosti i branitelja. Uspjeli smo donijeti strateške odluke; dizanje proračunskih sredstava, višenamjenski borbeni avioni ; zakon o hrvatskim braniteljima, Strategija nacionalne sigurnosti Zakon o domovinskoj sigurnosti, borba protiv ilegalnih migracija, poboljšanje kvalitete života vojnika i policajaca, sve je to Vlada u kratkom roku zaokružila. Niti jedna Vlada, ako apstrahiramo ratna vremena kao što je bila kriza s Agrokorom, pa se tsunami nije dogodio. Treba realno valorizirati stvari, gledati zakonske pakete, primjerice, u četvrtak šest zakona pravosudne reforme, idemo dalje sa demografskim mjerama, sa Zakonom o dječjem doplatku od prvoga srpnja, subvencioniranje stambenoga kreditiranja, Zakon o najmu stanova, 140 zakona na sjednicama Vlade do 30. rujna, to su ključni detalji“, naglasio je predsjednik Vlade.
Sloboda kretanja
U vezi s demografijom, premijer je kazao da se radi o problemu i Hrvatske i zemalja koje su nam slične, koje su u istoj situaciji. -Do 2013. godine, da biste išli živjeti vani morali ste ili dobiti ili radnu dozvolu ili biti u okviru kvota. To je sloboda kretanja radnika, to je sloboda kretanja naših državljana koji bez tih kvota, bez tih dozvola dobivaju radna mjesta, otvorilo se tržište rada za hrvatske ljude. To što se događa u proteklih pet godina događalo se Poljacima kad su oni ušli u Europsku uniju 2004., to se kasnije događalo Česima, Mađarima, to su normalni trendovi jednoga dijela populacije koja se slobodno kreće u Europskoj uniji. To je normalno, to je ono zbog čega europski projekt postoji i to je plus- pojasnio je predsjednik Vlade.
-Činjenica je da mi i nevezano s time imamo problem prirodnoga priraštaja, da imamo dnevno otprilike sto rođenja, a sto i pedeset sprovoda. Mi moramo učiniti sve da što veći broj ljudi ostane, da stvorimo pretpostavke da ljudi imaju što više djece, da to mogu gospodarski isfinancirati, premda gospodarska razvijenost nije jamstvo povećanja nataliteta, što pokazuju primjeri najrazvijenijih zemalja svijeta. Potrebna je društvena klima i ključne odluke i odgovornost da se ide tim putem - zaključio je premijer svoje obraćanje medijima.
Uz predsjednika Vlade na skupu su sudjelovali i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar rada i mirovinskoga sustava te ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
