Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća prigodom obilježavanja 350. obljetnice Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Tom je prigodom zahvalio Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Hrvatskom katoličkom sveučilištu te katoličkim školama i vrtićima na svemu dobrom što čine za hrvatsko društvo kroz odgoj i obrazovanje novih generacija. Čestitao je Dan fakulteta uz jamstvo nastavka višestoljetnog partnerstva s Katoličkom crkvom, i u području obrazovanja.
Nakon uvodnih pozdrava, obraćanje predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
„Izuzetna mi je čast danas ovdje biti s vama na proslavi Dana fakulteta i ovog višestrukog jubileja. Tristopedeset je godina od kada je car i kralj Leopold I. posebnom poveljom 1669. Isusovačku akademiju upisao u generalne studije zemalja habsburške krune sa svim sveučilišnim pravima i povlasticama, te 150 godina od kada je Hrvatski sabor 11. ožujka 1869. utemeljio moderno Sveučilište u Zagrebu sa četiri fakulteta: filozofskim, teološkim, pravnim i medicinskim.
Ujedno, na današnji dan 1996. potpisan je Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu između rektora Sveučilišta u Zagrebu i dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a uz suglasnost Hrvatskoga sabora i Hrvatske biskupske konferencije. Time je ispravljena povijesna nepravda nanesena odlukom komunističkih vlasti iz 1952. kojom je Fakultet bio isključen iz Sveučilišta, a koju je Hrvatski sabor nakon demokratskih promjena 1990. proglasio ništavnom. Tijekom mnogih promjena statusa, internih reformi, proširivanja i osuvremenjivanja, Fakultet je unatoč svim izazovima, održao kontinuitet te ostao vjeran svojoj dugoj i bogatoj tradiciji.Odlukom zagrebačkog Sveučilišta iz 1991. godine utvrđeno je da je Katolički bogoslovni fakultet član Sveučilišta u Zagrebu i da u neprekinutu trajanju djeluje od osnutka Sveučilišta do danas. Zato se može s pravom reći da je Katolički bogoslovni fakultet ne samo najstarija crkvena nego i hrvatska visokoškolska ustanova.
Katolička crkva i Hrvatska
To pokazuje da je uloga Katoličke crkve u razvoju kulture, znanosti i obrazovanja kroz hrvatsku povijest izuzetno značajna.I to još od davne 879. godine, kada papa Ivan VIII. Pismom dragom sinu Branimiru priznaje Hrvatsku kao samostalnu državu.
Vrijedi podsjetiti da su prvu školu u hrvatskoj osnovali u Rižinicama pokraj Solina benediktinci još u devetom stoljeću za vladavine kneza Trpimira. Odnosi Svete Stolice i Hrvatske su, međutim, ušli u novo poglavlje priznanjem Hrvatske 13. siječnja 1992., kada je Sveta Stolica učinila povijesni korak i, dva dana prije nego su to učinile zemlje Europske zajednice, priznala Republiku Hrvatsku.I upravo imajući u vidu nezamjenjivu povijesnu ulogu Katoličke crkve u Hrvatskoj u kulturnom i moralnom odgoju naroda, Hrvatska i Sveta Stolica potpisale su u prosincu 1996. četiri ugovora koji predstavljaju vrhunac tisućljetnih veza Hrvatske s Katoličkom crkvom.
Jedan od njih bio je i Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, kojim je uspostavljeno partnerstvo između Crkve i Hrvatske i u ovom važnom segmentu.
Važnost znanosti i obrazovanja
Ljudi su oduvijek bili najdragocjeniji hrvatski kapital u koji je potrebno ulagati.Naša budućnost ovisi o poticanju izvrsnosti, inovativnosti i kreativnosti, a za to moramo imati moderan sustav odgoja i obrazovanja uz pomoć kojega će nove generacije steći vještine i znanja potrebna da bi bili konkurentni na europskoj i globalnoj razini.
Stoga je modernizacija i ulaganje u sustav odgoja i obrazovanja strateško pitanje hrvatske budućnosti i ključan cilj i za Vladu kojoj sam na čelu.U tu svrhu, predviđeni proračun za znanost i obrazovanje u 2019. godini raste za preko milijardu kuna, to jest 6,46 % više nego u 2018.Istodobno, svjesni smo da naša budućnost ovisi o zauzetosti za opće dobro i temeljne vrednote zajednice zbog čega odgoj i obrazovanje nisu mogući bez temeljnih odgojno-obrazovnih vrijednosti.
Temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti
Vjerujemo u odgoj za cjelovit osobni razvoj učenika, odgoj za čuvanje hrvatske duhovne i materijalne nacionalne baštine, odgoj za europski suživot, što pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, mirotvorne i tolerantne osobe, osobe stvaralačkoga duha, s dubokim osjećajem za hrvatsku nacionalnu baštinu, koja poštuje i vrijednosti drugih kultura i naroda. A to podrazumijeva zaštitu i poštivanje prava svih nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj.Stoga smo u novim kurikulumima, usklađenima s potrebama tržišta rada, jasno ukorijenili i identitetska pitanja, vrijednosni sustav, hrvatsku povijest, hrvatski jezik i hrvatsku kulturu.
U tome i novi kurikulum Katoličkog vjeronauka ima važno mjesto jer pridonosi izgradnji cjelovite osobe i razumijevanju svoje, ali i drugih vjerskih tradicija.Želimo biti konkurentni u Europi, a istovremeno njegovati svoju prepoznatljivost, jedinstvenost te nacionalni i kulturni identitet.Uvjeren sam da ćemo to postići i s kurikulumom povijesti koji je ovih dana u završnoj fazi.Karakteristika katoličkih obrazovnih institucija je, osim njegovanja kršćanskih vrijednosti, osobito društvene solidarnosti, posebna posvećenost odgoju i obrazovanju cjelovite osobe.Taj cilj je posebno važan u današnjemu svijetu kvantificiranja i ekonomizacije znanja. Budući da se u obrazovanju oblikuju najviše vrednote ljudi kao pojedinaca i zajednica, ne možemo obrazovanje prepustiti zakonima tržišta i logici dobiti.Potrebno nam je obrazovanje u čijem je središtu skladno oblikovanje osobe te stjecanje općega i humanističkoga znanja.
Doprinos Katoličke crkve kulturi dijaloga, nade i pomirenja
Teologija kao humanistička znanost u tome ima svoje nezamjenjivo mjesto među drugim znanstvenim disciplina.Katolička crkva i hrvatski narod su kroz povijest neodvojivo povezani, a to je osobito vidljivo u području obrazovanja. Povijest hrvatskoga naroda ne može se razumjeti bez uvažavanja uloge Katoličke crkve koja je bila mjesto okupljanja te nositeljica i čuvarica vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta.I u suvremenome hrvatskom društvu, Katolička crkva ima važnu ulogu u zajedničkom stvaranju društva u kojemu će opće dobro i dobro svakoga čovjeka biti temeljni cilj.Drago mi je da danas u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu djeluju Hrvatsko katoličko sveučilište, 11 katoličkih osnovnih škola, 12 gimnazija, 4 teološka fakulteta i niz katoličkih dječjih vrtića.U svim osnovnim i srednjim školama održava se nastava vjeronauka i vjerskog odgoja i obrazovanja, a učenici, učitelji, nastavnici, odgojitelji i drugi djelatnici uživaju ista prava i dužnosti kao i u državnim školama. A tako će i ostati.
Ujedno, Hrvatskoj je potreban doprinos Crkve stvaranju kulture dijaloga, nade i pomirenja u Hrvatskoj.Riječ je prije svega o kulturi u kojoj, kako kaže Papa Franjo u pobudnici »Evangelii gaudium« treba osmisliti sredstva za stvaranje konsenzusa i dogovora, ne odvajajući to od brige za pravedno društvo, sposobno za sjećanje i u kojem nema isključenih.Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao suvremen i moderan fakultet, nositelj znanstvenoga, istraživačkoga, nastavnoga, duhovnoga i kulturnoga rada na znanstvenim poljima filozofije, teologije, može nastaviti doprinositi u tom cilju, jednako kao i ostale obrazovne institucije Katoličke crkve u Hrvatskoj.Zbog svega toga, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Katoličkom bogoslovnom fakultetu, ali i Hrvatskom katoličkom sveučilištu te katoličkim školama i vrtićima, kao predsjednik Vlade, zahvaljujem na svemu dobrom što činite za hrvatsko društvo kroz odgoj i obrazovanje novih generacija.
Hrvatskoj su potrebni ljudi koji svojim duhovnim, intelektualnim i moralnim vrlinama mogu pridonijeti izgradnji modernoga hrvatskoga društva po mjeri čovjeka, a na dobrobit zajednice i društva u cjelini.Svima vam još jednom čestitam Dan fakulteta, uz jamstvo nastavka višestoljetnog partnerstva s Katoličkom crkvom, i u području obrazovanja.
